Rad i pandemija

„POSLODAVCIMA JE BOLJE DA RADNIKE ŠTO PRIJE VRATE NA POSAO NEGO DA IH ONI TUŽE“

Pandemija je pojedinim poslodavcima izgovor za otkaze ili nepoštivanje kolektivnih ugovora i zakon

27.09.2020 19:03
Slika
Kao razlog za otkaze u Intralu Šehović je naveo globalni pad ekonomije i smanjenu potrošačku moć kupaca, koja je dovela do pada prodaje obuće u maloprodajnim objektima, a to je sve dovelo do stvaranja zaliha obuće u magacinima.

AUTOR: DARKO OMERAGIĆ

Radnici u industriji tekstila, kože i obuće, uz radnike u sektorima ugostiteljstva i turizma, najveće su žrtve ekonomskog sunovrata koji je Bosna i Hercegovina doživjela otkako su zbog pandemije koronavirusa počeli da pljušte otkazi. Podsjetimo, nova ekonomska kriza počela je sredinom marta, kada su se svijet, a samim tim i BiH suočili s novom nepoznatom bolesti COVID-19. Samo nekoliko sedmica nakon proglašavanja stanja prirodne nesreće i vanrednog stanja u našoj zemlji mnoge fabrike su obustavile proizvodnju. Neke su nakon privremene obustave rada nastavile s proizvodnjom, ali više ništa nije bilo kao prije, mada je i prije stanje u bh. tekstilnoj industriji – u kojoj je do pandemije radilo oko 12.600 radnika – bilo vrlo loše.

Pandemija je, naravno, pojedinim poslodavcima bila izgovor za otkaze ili za potpuno nepoštivanje kolektivnih ugovora, ugovora o radu, ali i drugih pratećih zakona. Najsvježiji primjer takvog ponašanja viđen je u kompaniji Alfa iz Modriče, o kojoj je pisala Gordana Katana. No, samo nekoliko sedmica ranije i kompanija Intral BH iz Tuzle bila je prinuđena da skoro 300 radnika pošalje na biro za zapošljavanje. Sada već bivši direktor kompanije Intral BH Alija Šehović izjavio je da je odluka o slanju 300 radnika na biro privremena i da će radnici biti vraćeni na posao nakon nabavke materijala i sklapanja novih narudžbi.

Pad prodaje obuće

Kao razlog za otkaze u Intralu Šehović je naveo globalni pad ekonomije i smanjenu potrošačku moć kupaca, koja je dovela do pada prodaje obuće u maloprodajnim objektima, a to je sve dovelo do stvaranja zaliha obuće u magacinima. Kupac obuće koja se proizvodila u Intralovom pogonu u Tuzli ugovorene je količine smanjio za 40 do 50 posto. Zanimljivo je da je Intral tokom jula zaposlio 30 radnika fabrike obuće iz Lipnice od njih 180, koliko je ostalo bez posla. Međutim, dva mjeseca nakon toga Intral se našao u istoj situacija u kojoj je bila fabrika u Lipnici.

Intralu nisu pomogle ni subvencije za doprinose na plate koje je Vlada FBiH obezbijedila za prva dva mjeseca krize. Bivši direktor Intrala je na odlasku iz fabrike rekao kako je očito da bh. društvo nije spremno za ovakva dešavanja jer se akcenat ne stavlja na prave stvari.

Bivšim radnicima Intrala ne preostaje ništa drugo nego da sačekaju kraj oktobra ili početak novembra i da se nadaju da će se obistiniti najave da će tada stići novi materijali i narudžbe za nove poslove. No, ko im to može garantovati?

Situacija u bh. tekstilnoj industriji nije dobra, ali nije ni katastrofalna, smatra Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće Republike Srpske. No, prije neke opće ocjene i procjene onoga što očekuje radnike u tekstilnoj industriji u narednom periodu, Ružičića smo pitali kako pomoći radnicima modričke Alfe:
„Radnici Alfe nemaju pravo na naknade od biroa jer im poslodavac nije uplatio doprinose za sve mjesece u 2020. godini. Ovdje je riječ o klasičnom kršenju radničkih prava. Radnici Alfe su pozvali inspekciju rada, koja je poslodavcu ukazala na činjenicu da se tako ne može ponašati. Neki radnici su nakon toga već vraćeni na posao, a radnike kojima je istekao ugovor o radu poslodavac ne mora vratiti na posao. No, radnici imaju pravo tužiti poslodavca zbog neplaćanja doprinosa i poreza i tražiti naknadu štete. U toku su razgovori s Vladom RS kako bi ona uplatila dio poreza i doprinosa, a da se druga polovina obaveza reprogramira u dogovoru s Poreskom upravom RS. Mislim da će u Alfi biti nastavljena proizvodnja, ali ne sa 400 nego sa 300 radnika, koliko ih je ostalo na poslu. Ali ovo što je urađeno nije u skladu sa Zakonom o radu RS“, kaže Ružičić.

Osim ovog najeklatantnijeg primjera kršenja radničkih prava u tekstilnoj industriji, problemi su vidljivi i u drugim fabrikama diljem Bosne i Hercegovine. U vrlo teškoj situaciji su i tekstilne kompanije koje posluju u Loparama i Bileći; otkazi se, kako nam je rekao Ružičić, najavljuju i u fabrikama obuće i tekstila u Banjaluci, Tesliću, Kotor-Varoši. Svima njima zajednički problem je smanjenje narudžbi iz inostranstva, odnosno od evropskih poslovnih partnera za koje rade lohn poslove:

Poruka poslodavcima

„Stanje bi sigurno bilo i gore da nije bilo pomoći Vlade RS sa subvencijama na doprinose za mart, april i maj. Ta pomoć je pomogla da radnici u tekstilnoj industriji dobiju makar najnižu platu od 520 KM sa uplaćenim porezima. Krivac za ovakvo stanje je, zapravo, najviše pandemija koronavirusa, zbog koje je u Evropi ostalo neprodato 100 miliona pari obuće. Samim ti kupci su smanjili potražnju i ugovorene obaveze, ali to nema nikakve veze s nepoštovanjem obaveza koje je poslodavac dužan ispuniti prema radnicima. Takvim poslodavcima poručujem da je bolje da radnike vrate na posao nego da ih oni tuže jer će ih poslije svakako morati vratiti na posao i isplatiti sve neisplaćene plate sa porezima i doprinosima“, kaže Ružičić za Radničku solidarnost.

U tekstilnoj industriji postoje dvije sezone: proljeće-ljeto i jesen-zima. U narednih mjesec-dva ugovaraju se novi poslovi. Upravo će ovi pregovori biti ključni za opstanak radnih mjesta u bh. fabrikama. Prema sadašnjem stanju, proizvodnja će u mnogim fabrikama biti smanjena. No, ni to se ne odnosi na sve fabrike, jer neke su uspjele da zadrže isti nivo proizvodnje, pa čak i da je povećaju:

„Ne možemo dati preciznu prognozu za ono što će se dešavati. Ne mogu odgovoriti da li će se stanje u sezoni jesen-zima popraviti ili će biti novih otpuštanja. To najviše zavisi od toga do kada će trajati epidemija i kakvo će stanje biti na evropskom tržištu, jer mi ništa ne radimo za sebe nego za zapadnoevropsko tržište, pa čak i šire.“, rekao nam je Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće Republike Srpske.
0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Dragiše Trifkovića 2/3
Tuzla, 75 000
Bosna i Hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa

Brojač posjeta

Broj online korisnika: 1

Broj jedinstvenih posjeta: 66303

Ukupno pregleda: 562173