AUTORICA: MAJA NIKOLIĆ

Posljedice COVID- 19 najviše su osjetili trgovci. Mnogi od njih, u trgovinama prehrane i kozmetike su nesmetano radili, dok su drugi poslani na „čekanje“, a zatim i na Biro za zapošljavanje. Procjene su, prema podacima, ekonomskih analitičara u BiH da su upravo najteže prošli mali obrtnici i trgovci koji zbog pandemije „koronavirusa“ nisu dobili nikakvu zaštitu. Usporedbe radi, dok su trgovine obuće poznatog njemačkog lanca „Deichman“ dobili u Hrvatskoj podršku od 100 hiljada eura, u Bosni i Hercegovini je ta pomoć iznosila tek 5 hiljada eura.

Međutim, trgovci poznatih i brendiranih lanaca prehrane ne žele pred kamere niti pred novinare, ali neke njihove neslužbene opaske smo zabilježili.

- Najteže je bilo prvih dana kada su ljudi masovno kupovali brašno. Kome god da kažem da mora biti adekvatno zaštićen, da nosi masku, da mora imati rukavice, ljudi su me samo ignorisali. Mi trgovci koji smo bili na pultovima smo svašta vidjeli i doživjeli. Ženama na kasi je bilo lakše kada je u pitanju zaštita – kaže nam jedna od trgovkinja jednog od najvećih trgovačkih lanaca u BiH napominjući da stimulaciju za predan rad i izložen rizicima nisu osjetili.

Brojni radnici su ostali bez plata i bilo kakvih primanja, a mnogi od njih su ostali i bez penzionog osiguranja. Osim trgovaca, na ulici bez posla su se našli i taksisti.

- Ja sam svojih 17 ljudi morao otpustiti. Oni su sami došli i molili me da ih odjavim, jer su mogli primiti samo jednog putnika i na kraju dana su imali više troška nego zarade. Najteže je što niko iza nas nije stao niti nam pomogao. Svi su se usmjerili na aferu „ respiratori“, a hiljade ljudi u ovoj zemlji je bez posla kojima bi tih deset nesretnih miliona od respiratora itekako pomoglo i podiglo ekonomiju – ispričao nam je ogorčeno jedan od vlasnika ugledne tuzlanske taksi firme.

Zbog svega ovoga, pokucali smo na vrata ministru trgovine, turizma i saobraćaja u Vladi Tuzlanskog kantona Edinu Buševcu. Zanimalo nas je hoće li Vlada Tuzlanskog kantona zaštititi radnike u trgovine, ali i male vlasnike trgovina takozvanim korona zakonom.

- Moramo voditi računa o tome da su zbog pandemije svi bili ugroženi, ali se dogodilo da su radnici u trgovini, u turizmu, u ugostiteljstvu izvukli najdeblji kraj. Naš je cilj da prvo riješimo problem onih pravnih subjekata koji su bili direktno ugroženi, a kojima je bio zabranjen rad – kaže ministar Buševac.

U Korona zakonu jasno stoji i da svi oni koji su indirektno bili ugroženi te im je bio zabranje rad, da mogu koristiti prava iz predstojećeg zakona koji je na kantonalnom nivou. Na naše konkretno pitanje ministru, hoće li dopustiti da nekoliko stotina ljudi iz trgovine ostanu bez posla, rekao je:

- Mi ćemo dati sve od sebe da ljude vratimo na posao. Još uvijek ne postoji pravo rješenje, ali mi idemo u tom pravcu da sačuvamo svako radno mjesto – obećao je ministar Edin Buševac koji je osobno prokomentirao da se u cijelom procesu pandemije i straha od njenih posljedica upravo najmanje mislilo na radnike iz trgovine.

On je zatražio da svi radnici u trgovini kao i poslodavci budu obuhvaćeni takozvanim korona zakonom. Naime, istaknuo je da je tokom pandemije nekim trgovinama dozvoljen rad već nakon dva mjeseca, a neke trgovine su na početak rada morale čekati još mjesec dana.

- Zato smatram da je fer i korektno da i ti ljudi budu obuhvaćeni zakonom kako bi lakše iznijeli posljedice koronavirusa. Pred te ljude je postavljena naredba Kriznog štaba da im je indirektno zabranjen rad. Iako je ovo dosta široko obrazloženo, mislim da ćemo na kraju imati jedan veliki problem. Nažalost mnogi od njih su ostali bez posla, ali mi ćemo dati sve od sebe da se svaki radnik vrati na posao- istaknuo je ministar Buševac.

No ekonomski analitičari nisu toliko optimistični i tvrde da će konkretne posljedice po ekonomiju i radna mjesta biti vidljive tek krajem godine.

- Jedna od specifičnosti COVID – 19 je upravo u tome što je ovaj virus pogodio uslužni sektor i to više nego proizvodni sektor. Ova kriza je naročito pogodila dijelove privrede koji se fokusiraju na takozvani trenutak istine, odnosno direktni socijalni kontakt između potrošača i ponuđača. Tokom pandemije najteže su prošli mali trgovci i ne samo da su najteže prošli nego su marginalizirani. Jer, sva pomoć, subvencije ili poticaji će biti usmjereni velikim trgovinama koji imaju desetke zaposlenih, a mali trgovci s nekoliko zaposlenih teško da će moći računati na subvencije – kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

On je spomenuo i sindikate čiji se glas tokom pandemije COVID – 19 najmanje čuo.

- Mi imamo sindikat koji nije priznat od strane bosanskohercegovačkih institucija i financiran je od strane međunarodnih organizacija. On nažalost zbog toga nema potencijala, ali itekako ima dobru volju da se bori za radnike. Veliki problem je u tome što ga ignoriraju sindikati iz javnog sektora. Također, problem je i u tome što je trgovina veoma široka i poslodavcima je veoma lako naći uposlenike pa se trgovcima teško sindikalno i organizirati zbog straha da će izgubiti svoje radno mjesto i uvijek može neko drugi ući da ih zamijeni – pojasnio je profesor Čavalić.

Stoga je ključno pitanje što će biti s radnicima u trgovini i mogu li se na bilo koga osloniti i tražiti podršku ili zaštitu.

- Nadam se da će korona zakon doprinijeti unošenju optimizma na tržište, a trgovci najviše zavise od javne odnosno privatne potrošnje. Zato se širom svijeta preporučuje da se građani normalno vrate starim potrošačkim navikama – kaže Čavalić.

Iako je, u Federaciji BiH, na hiljade ljudi ostalo bez posla zbog korona virusa, prije nekoliko dana objavljen je podatak da ih je do sada više od 3 000 vraćeno na radna mjesta. Međutim, uglavnom

se radi o radnicima koji su ciljano i selektivno poslani na Zavod za zapošljavanje tri mjeseca, kako bi dobili novčanu naknadu i na taj način rasteretili svoje poslodavce.

Procejene ekonomskih analitičara su da bi do kraja godine moglo doći do 30 000 novonezaposlenih radnika zbog novog vala pandemije koji se već najavljuje. Podsjećamo u Federaciji BiH je zbog korona virusa ostalo bez posla oko 30 000, a u Republici Srpskoj od 5 do 7 hiljada radnika.