Rad i pandemija

NAKON 30 GODINA RADNICI DOBILI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

 

12.10.2020 10:55
Slika
Dok u Vladi FBiH tvrde da je Zakon moderan i usklađen s međunarodnim dokumentima, odnosno s konvencijama Međunarodne organizacije rada i propisima Evropske unije, iz Sindikatu BiH govore da Zakon nije usaglašen na Ekonomsko-socijalnom vijeću za teritoriju FBiH i da će čim prije tražiti njegove izmje

AUTOR: DARKO OMERAGIĆ

Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je početkom oktobra Zakon o zaštiti na radu u FBiH, kojim je prvi put u istoriji ovog entiteta ova oblast zakonski uređena. Zakon koji se do sada primjenjivao u FBiH donesen je davne 1990. godine i bio je neupotrebljiv jer su u njemu kazne bile ispisane u dinarima.

Iako je dobro što je novi zakon konačno usvojen, čini se da od njega radnici, koji su najizloženiji raznim opasnostima u radu, neće imati previše koristi. Sindikat BiH i Vlada FBiH o novom zakonu imaju sasvim suprotne stavove.

Dok u Vladi tvrde da je Zakon moderan i usklađen s međunarodnim dokumentima, odnosno s konvencijama Međunarodne organizacije rada i propisima Evropske unije, u Sindikatu BiH uzaludno protestuju govoreći da Zakon nije usaglašen na Ekonomsko-socijalnom vijeću za teritoriju FBiH, te da će čim prije tražiti njegove izmjene i dopune.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović tvrdi da je novi zakon više naklonjen poslodavcima nego što je bio Zakon iz 1990. gpfomr. On dodaje kako je u novom zakonu dobar samo datum njegovog donošenja, kao i to da kazne više nisu u dinarima nego u konvertibilnim markama.

Drugih konkretnih poboljšanja u Zakonu, ističe Šatorović, zapravo i nema. Zato će Sindikat tražiti izmjene i dopune ovog propisa. Prvi čovjek Sindikata BiH kaže da su čak i poneki poslodavci otišli korak dalje i bolje zaštitili svoje radnike nego što je to u pomenutom zakonu uradila Vlada FBiH.

Reforma radnog zakonodavstva

Zakon o zaštiti na radu u FBiH napisan je u Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH. Ministar rada i socijalne politike FBiH Vesko Drljača je nakon njegovog usvajanja rekao kako je riječ o nastavku reforme radnog zakonodavstva i o zakonu koji će unaprijediti stanje u oblasti zaštite na radu. Drljača je najavio završetak reformi u radnom zakonodavstvu usvajanjem još jednog propisa – zakona o mirnom rješavanju radnih sporova.

Šta radnicima i poslodavcima u FBiH donosi Zakon o zaštiti na radu?

Jedna od važnijih stavki u novom zakonu je mogućnost osnivanja Vijeća za zaštitu na radu, koje će biti zaduženo za praćenje provedbe Zakona. Vijeće će dobiti ovlaštenje da inicira izmjene Zakona ukoliko se neke odredbe pokažu lošim. Vijeće će sačinjavati predstavnici Vlade, sindikata, poslodavaca i stručnjaka iz oblasti radnog zakonodavstva. Također, naloženo je poslodavcima da u roku od 12 mjeseci nakon usvajanja Zakona donesu podzakonske akte.

Novim zakonom propisano je koje osobe imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, kao i način primjene Zakona na pripadnike Oružanih snaga BiH i policije. Zakon je, između ostalog, propisao i zdravstveni nadzor, izvještavanje o nesrećama, povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, te izradu procjene ugroženosti radnih mjesta s posebnim uslovima rada, inspekcijski nadzor i kaznene odredbe.

Ako je vjerovati zakonodavcima, osnovno načelo u provođenju ovog zakona će biti prevencija, koja, između ostalog, podrazumijeva procjenu, izbjegavanje i sprečavanje rizika, njihovo otklanjanje “na izvoru” te prilagođavanje rada i mjesta rada radniku.

Novim zakonom predviđen je i takozvani institut procjene rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini kod svih poslodavaca. Procjena rizika, kako su pojasnili u Vladi FBiH, predstavlja sistematsko evidentiranje i procjenu svih faktora u procesu rada koji se odnose na moguće vrste štetnosti i opasnosti na radnim mjestima koje mogu izazvati rizik od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. Akt o procjeni rizika će predstavljati osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu kod poslodavca.

Također, predviđen je “institut radnika za zaštitu na radu” kod onih poslodavaca koji vode poslove s povećanim rizikom. S tim u vezi utvrđeni su poslovi, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu.

Pored toga, utvrđen je i “institut povjerenika za zaštitu na radu” kao predstavnika radnika s posebnim pravima u kontekstu provođenja poslova zaštite na radu kod poslodavca.

Važnu ulogu u provođenju ovog zakona imaće i ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu. Te će poslove obavljati na osnovu dozvole koju će izdavati Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Zakonom je propisan i zdravstveni nadzor, odnosno poslovi specifične zdravstvene zaštite radnika. Propisano je da poslodavac posebno osigurava od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove s povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja naknade štete.

Predviđeno je da će odredbe ovog zakona biti primjenjivane i na pripadnike Oružanih snaga BiH i policijske službenike, do donošenja posebnih propisa, osim u slučaju da su odredbe ovog zakona u suprotnosti s propisima koji regulišu službu u Oružanim snagama BiH i policiji.

Inspekcijski nadzor

Većoj sigurnosti radnika će doprinijeti dio Zakona koji se odnosi na pribavljanje uputstva za sigurnu upotrebu i rukovanje sredstvima za rad ili opasnim materijama, jer ih poslodavac bez pomenutog uputstva neće moći staviti u upotrebu i neće moći radnicima narediti njihovu upotrebu.

Zakon će konačno regulisati i inspekcijski nadzor nad njegovim izvršavanjem. Za taj dio će biti zadužene nadležne inspekcije, čije je postupanje propisano ovim zakonom. Propisane su, konačno, i kaznene odredbe za slučaj neizvršavanja obaveza iz Zakona.

Ni jedan zakon nije savršen, pa ni ovaj. Ipak, u Vladi se nadaju da će on unaprijediti oblast zaštite na radu u FBiH i konkretno doprinijeti sprečavanju povreda na radu i profesionalnih oboljenja na svakom radnom mjestu. Cilj Zakona je, navode u Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH, osiguranje uslova na radu kojima će u najvećoj mogućoj mjeri biti smanjeni rizici na radu.

U Bosni i Hercegovini je u protekle dvije godine na radnim mjestima poginulo čak 40 radnika. Negativni trend iz prethodne dvije godine privremeno je zaustavljen na nekoliko mjeseci ove godine jer je manje radnika izvodilo građevinske radove. No, samo što se situacija s epidemijom koronavirusa „normalizovala“, zabilježeni su novi smrtni slučajevi na radnim mjestima.

Tako se krajem jula u sarajevskom naselju Stup dogodila tragedija: prilikom izgradnje stambene zgrade poginula su dvojica radnika. Nekoliko dana nakon ove tragedije policija je uhapsila četiri osobe zbog sumnje da su počinili teško krivično djelo protiv sigurnosti ljudi i imovine. Za ovu dvojicu radnika i njihove porodice Zakon o zaštiti na radu je došao prekasno.

Osim ovih tragičnih slučajeva koji se ne mogu sakriti, bilo bi zanimljivo vidjeti koliko je radnika u BiH na svojim radnim mjestima oboljelo od koronavirusa i koliko ih je preminulo nakon što su se zarazili na poslu ili na putu do njega. Da li će nadležna ministarstva ikada izaći u javnost sa ovakvim podacima?



Produkciju ovog teksta podržao Fond otvoreno društvo BiH
0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Dragiše Trifkovića 2/3
Tuzla, 75 000
Bosna i Hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa

Brojač posjeta

Broj online korisnika: 2

Broj jedinstvenih posjeta: 66289

Ukupno pregleda: 562139