Rad i pandemija

NEMA DJEDA MRAZA ZA EKONOMIJU

Vlast nam za Novu godinu poklanja dodatno siromaštvo

15.12.2020 15:14
Slika
Plate uposlenika javnog sektora finansiraju se zahvaljujući punjenju budžeta, kojeg nema bez stabilnog privatnog sektora. Umjesto rehabilitacija privatnog sektora, nakon pada prihoda vlastima je prioritet kredit MMF-a.

AUTOR: SLAĐAN TOMIĆ


Koronavirus i nesposobna vlast uzeli su danak. Tako ukratko možemo opisati ekonomske posljedice pandemije. U problemu su svi, osim uposlenika u javnom sektoru, koji poput hobotnice usisava budžetski novac.

Više od 80% budžeta institucija Bosne i Hercegovine ide na plate, a čak petina budžeta na svim nivoima ide za isplatu plata uposlenika u javnom sektoru. Na plate skoro 90.000 uposlenih u javnom sektoru i administraciji iz budžeta u prosjeku godišnje ode 2,5 milijardi KM.

Ekonomska kriza nije uticala na njihove plate, otkazi u javnom sektoru nisu zabilježeni, ali i njihova bi pozicija mogla biti ugrožena. Svjedoči tome i smanjenje prihoda od indirektnih poreza. Za prvih devet mjeseci ove godine Uprava za indirektno oporezivanje prikupila je 600 miliona KM manje u odnosu na isti period prošle godine, što je smanjenje od 10,27%.

Plate uposlenika javnog sektora finansiraju se zahvaljujući punjenju budžeta, kojeg nema bez stabilnog privatnog sektora. Umjesto rehabilitacija privatnog sektora, nakon pada prihoda vlastima je prioritet kredit MMF-a. Iako bi trebalo da ova godina bude godina štednje, rukovodiocima državnog parlamenta to nije prepreka da kupuju nove automobile.

I dok su političari otuđeni od naroda, ekonomisti upozoravaju da će isti taj narod naredne godine biti dodatno osiromašen, ponajviše zbog nesposobne i sebične vlasti, koja novac umjesto u oporavak privrede ulaže u nove automobile, kao da ih i ovako nema viška.

Produbljivanje krize

Iako za svaki novi otkaz i za svaki zabrinjavajući ekonomski pokazatelj vlast može optužiti pandemiju, ekonomista Aleksa Milojević podsjeća da ekonomska kriza u
Bosni i Hercegovini traje od rata, da rastu dugovi, deficit, gubici, a opada učešće realnog sektora u prirastu BDP-a.

“Otplate se uveliko nadvisile prirast BDP-a. Kriza je posebno duboka u posljednje četiri godine, od kada smo u deflaciji”, kaže za Radničku solidarnost ovaj ekonomski analitičar i univerzitetski profesor u penziji.
Napominje da je deflacija karcinom u ekonomiji i da ni jedna zemlja svijeta u ekonomskoj istoriji nije sebi dozvolila trajanje deflacije čak ni nekoliko mjeseci:

“To je stanje kada, zbog pada cijena njihovih proizvoda, preduzeća ne mogu da vrate uloženo i masovno propadaju, što se kod nas masovno događa u posljednje vrijeme. Zbog uticaja korone narod će dodatno osiromašiti, čime će se smanjiti kupovina moć, a to će dovesti do novog pojačanog propadanja preduzeća. Domaća preduzeća će propadati, ljudi će ostajati bez posla, a tržište će se prepuštati inostranim preduzećima i inostranim robama.”

Upravo su otkazi neminovnost, a taj ishod vlast ne namjerava zaustaviti. Samo u Federaciji BiH 25.000 ljudi i dalje je bez posla nakon što su u proljeće ove godine dobili otkaz. Da situacija neće ići nabolje već će se samo pogoršavati, svjedoči i sve veći broj malih obrta i ugostitelja koji zatvaraju svoje firme. Ovaj trend nastaviće se i u nadolazećoj godini.

Profesor ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain predviđanja za 2021. temelji na:
· realno-političkom ambijentu koji će vladati u svijetu, našoj regiji i BiH, i
· sposobnosti vlasnika i menadžera u realnom sektoru.

Teško predvidivi trendovi u realno-političkom ambijentu u svim dijelovima svijeta, pa tako i u BiH, dodaje profesor Šain, ne nude veliku preciznost u projiciranju tih trendova.

“Međutim, to ne znači da će biti stihijski procesi. Oni će biti vođeni iz nekoliko moćnih centara u svijetu koji nisu, niti mogu biti poznati za najveći dio vlasnika i menadžera na svijetu, što znači i za BiH. Kako se pozicionirati i kako djelovati u narednoj godini, a ne prepustiti se stihiji da 'nosi' realni sektor u BiH? Recept je idejno lak, a teško ostvariv iz više razloga.

Idejni recept je do maksimuma povećati kulturu rada na svim nivoima (makro, mezo, mikro; institucionalno i personalno). Ovaj idejni recept je teško ostvariti u kratkom periodu zbog općeg, posebnog i pojedinačnog političkog stanja u BiH, pandemije COVID, već ustaljenog načina rada u našem realnom sektoru, posebno onom koje je u državnom vlasništvu. U jednoj rečenici: u 2021. godini bit će otežan rad u realnom sektoru u BiH, teži nego u 2020. godini, zbog prvenstveno domaćeg, a zatim i međunarodnog okruženja”, objašnjava Šain.

Novi otkazi su neminovnost

Sve će to dovesti do nesagledivih i teško popravljivih posljedica – novih otkaza. Broj radnih mjesta u BiH zavisiće od opšte radne i životne situacije.
“Treba radikalno promijeniti način ličnog razmišljanja što se tiče radnih mjesta: svako pojedinačno treba iznaći svoje radno mjesto, a ne očekivati da ti neko drugi da radno mjesto. Da ti neko da radno mjesto samo je alternativno rješenje, ali primarno je da svako sebi treba/mora osigurati radno mjesto. To je neminovnost aktuelnih tržišnih trendova u svijetu, a tako treba biti i u BiH”, poručuje Šain.

Profesor Milojević upozorava i na dodatni problem – smanjenu pomoć dijaspore, koja je prošle godine u BiH poslala tri milijarde maraka, što je 10% BDP-a. Siromaštvo će, kako procjenjuje, biti i posljedica novog zaduživanja. To će dovesti do porasta otplate dugovanja koje jedu prirast BDP-a, a to znači propadanje nove grupe preduzeća.

“U Republici Srpskoj sada zarađujemo (prirast BDP) oko 350 miliona KM, a vraćamo preko 850 miliona. Drugim riječima, jednu KM zaradimo a 2,4 vraćamo. Svaka marka koju vraćamo pojede, smanji preko dvije marke prirasta BDP-a. Ako se vlada zaduži, kao što govori, otplata će uskoro biti preko milijarde, a prirast BDP će pasti na oko dvjesta miliona u RS. To znači propadanje novog niza preduzeća”, upozorava MIlojević.

Summa summarum, kriza u 2021. godini će biti duboka, preduzeća će masovno propadati, ljudi će masovno ostajati bez posla, siromaštvo će se naglo produbiti, a porašće i broj gladnih. O brojkama niko sa sigurnošću ne može govoriti.

“Iduća godina je ubrzanje našeg sve dubljeg propadanja: gdje će završiti, neugodno je i zamisliti”, pesimističan je Milojević.

Kriza u Bosni i Hercegovini nije prolazna i teško se može razmišljati o oporavku. Kako god, krizu će osjetiti najugroženiji i najsiromašniji. A krize nije bilo niti će je ikada biti za one koji voze službene automobile od 100.000 KM, opuške otresaju u pepeljaru od nekoliko hiljada maraka, a za jednu ili nijednu sjednicu mjesečno dobijaju i do 7.000 KM.
0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Dragiše Trifkovića 2/3
Tuzla, 75 000
Bosna i Hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa

Brojač posjeta

Broj online korisnika: 2

Broj jedinstvenih posjeta: 66389

Ukupno pregleda: 562519