AUTOR: SLAĐAN TOMIĆ

Petog marta u Bosni i Hercegovini je registrovan prvi slučaj infekcije Covid-19. Samo 11 dana kasnije Vlada Federacije proglasila je stanje nesreće, a 17. marta zabranjen je rad ugostiteljskih objekata. Bio je to početak neizvjesnog perioda u kojem je bez posla ostalo desetine hiljada ljudi. Procjene govore da je od početka pandemije otkaz dobilo 32.000 radnika, a projekcije su da će se broj otkaza porasti tokom jeseni.

Ugostitelji su među prvima podijelili otkaze jer je njihov rad bio zabranjen. Međutim, otkazi su realnost i u novinarskoj profesiji, ali tu obim posla nije smanjen. Naprotiv.

Odlaskom na teren novinari su rizikovali zdravlje, bili su izloženi stresu, stepen njihove odgovornosti i očekivanja povećan je jer su morali dati pravovremenu i tačnu informaciju javnosti koja je tokom pandemije češće nego ranije pratila, i još prati vijesti.

Sociolozi i psiholozi kažu da odmah iza doktora i medicinskih radnika na frontu odbrane od Covida-19 stoje novinari – ali to desetinama novinara i novinarki koji su dobili otkaz nije pomoglo.

Prvi koji su podijelili otkaze bili su medijske kuće RSG, Oslobođenje… a posljednja je Federalna novinska agencija (FENA).

Najviše iznenađuje činjenica da je FENA kao javni medij otkazala saradnju svim honorarcima, a to je bio dominantni oblike saradnje svih dopisnika. Iz FENA-e nikada nismo dobili odgovor na upit, ali naš izvor iz te medijske kuće kaže da je to bio izričit zahtjev finansijera – Vlade Federacije BiH. Zašto Vlada Federacije umjesto plata funkcionera i ministara budžet pokušava sačuvati otpuštanjem novinara čiji rad je od krucijalnog značaja i od javnog interesa – nismo saznali. Ni nakon više od mjesec dana nema odgovora od Federalnog ministarstva finansija. Mada je, ako ćemo biti cinični, odgovor unaprijed poznat. Premijer Fadil Novalić već se izjasnio rekavši da bi umjesto otkaza upotrijebio drugi termin: „ Ja bih prije rekao da je smanjen broj uposlenih“.

Novalić je na samom početku kazao i da neće biti posebnog paketa pomoći medijima, jer su oni u grupi svih ostalih privrednih subjekata. To je možda i učvrstilo odluku vlasnika medijskih kuća da krizu pokušaju ublažiti smanjenjem broja uposlenih. Sve medijske kuće koje su otkazale saradnju ili su prekinule ugovore o radu sa novinarima i novinarkama svoju odluke obrazložile su finansijskom krizom i smanjenjem plaćenog oglašavanja i marketinga.

No, novinari koji su ostali bez posla nisu morali dugo čekati na novi angažman – jer je od početka pandemije s radom počelo nekoliko on-line medija.

Novinar Sead Numanović je 19. septembra odlučio, nakon skoro četvrt vijeka rada u jednom od najčitanijih bh. medija, pokrenuti portal politicki.ba.

Za Radničku solidarnost kaže da ne misli da je to sulud potez, jer u suprotnom ne bi ni pokretao portal.

“Strah je prirodna stvar, rizici postoje, ali sam siguran u dobar ishod zahvaljujući timu s kojim radim, a koji će se širiti. Počeli smo s namjerom da dobro izrastemo. Dobro vrijeme je pred nama”, započinje razgovor Numanović.

Kaže i kako tržište medija, barem na području Federacije BiH, cvjeta:

“Vjerujem da će tako i ostati. Konkurencija je uvijek dobrodošla i zdrava stvar. U njoj padnu i neki veliki, a uzdignu se mali.”

Numanović ima osigurane izvore prihoda, ali i pored toga spreman je na rizik.

“Nije mnogo, ali je dovoljno za ozbiljan početak. Očekujem rast, kako broja posjeta tako i prihoda. Prvi indikatori su iznenađujuće ohrabrujući” dodaje Numanović.

I dok velike medijske kuće dijele otkaze i smanjuju plate, Numanović je na portalu politicki.ba već angažovao deset ljudi:

“Od tog broja troje profesionalnih novinara s dugim stažom u struci čine kičmu portala. Broj saradnika, pa i portala, će rasti...”

 

Uoči pandemije Covid-19 publici u BiH predstavljen je još jedan portal: raport.ba. Naime, bivši novinari dnevnog lista Avaz Dženana Burek, Edina Kalamujić i Kenan Kešmer pokrenuli su portal nakon što su odlučili izaći iz zone komfora i sigurnog radnog okruženja, ali nisu očekivali da će paralelno s početkom rada portala krenuti i pandemija koronavirusa. O tome Edina Kalamujić, suosnivačica portala raport.ba, kaže:

“To nam je, naravno, poremetilo planove – već 18. marta BiH je ušla u tzv. lockdown. Marketinško tržište već je bilo palo, a s obzirom na to da mediji uglavnom žive od marketinga, jasno da situacija nije dobra. Međutim, mi smo bili primorani nastaviti jer opcija odustajanja nije postojala. Pokušali smo izvući najbolje što možemo.

Na neki način nam je korona pomogla, jer smo upravo istraživačkim pričama o bahatosti i javašluku vlasti uspjeli da se pozicioniramo u medijskom prostoru i da proširimo svoj doseg.”

Dodaje da su otkazi novinarima u bh. medijima u jednu ruku razumljivi, ali kaže kako se suočavanje s krizom umjesto otkazima moglo kompenzirati privremenim smanjenjem plata. Tokom pandemije i sami su se suočili s finansijskim teškoćama, a obaveze su pokrivali iz lične ušteđevine.

Iako su projekcije svjetske banke da će se finansijska kriza samo produbljivati i da će do kraja godine u Bosni i Hercegovini biti milion gladnih, Kalamujić vjeruje da će portal uspjeti preživjeti i u narednom periodu jer su uspjeli onda kada su 'pali' i najveći.

Kada se režu troškovi, najjednostavnije rješenje je smanjiti broj uposlenika; ali iz primjera naših sagovornika vidljivo je da se kriza može riješiti i na druge načine: smanjenjem plata, rastom čitanosti, tekućim rezervama ili apliciranjem za projekte. Portali raport.ba i politicki.ba dokaz su da, iako u jeku krize, rad i rast nisu nemogući, a optimizam pokretača mogao bi biti primjer menadžmentima velikih medija.

Valjda je to i putokaz svim medijima i novinarima – bez predaje i svim srcem. Ko ga ima.



Produkciju ovog teksta podržao Fond otvoreno društvo BiH