AUTOR: DARKO OMERAGIĆ

Sredinom oktobra Vlada Federacije BiH usvojila je Uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19. Ova Uredba – ili kako su je mediji prozvali „korona zakon 2“ misleći na Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koji je Vlada usvojila sredinom maja s ciljem podrške posrnuloj privredi, u kojoj je već tada zatvoreno 26.000 radnih mjesta – usvojena je sa zakašnjenjem, baš kao i pomenuti zakon. Da FBiH konstantno kasni s „hitnim mjerama“ vidljivo je i kada se porede podaci o broju ugašenih radnih mjesta u Republici Srpskoj, koja je u odnosu na Federaciju BiH imala znatno manje otpuštenih radnika jer su hitne mjere mnogo ranije najavljene pa su poslodavci u tom entitetu sporije dijelili otkaze.

Da se razumijemo: od početka pandemije do danas jednako loše je prošla ekonomija i u Republici Srpskoj, koja će godinu završiti s padom prihoda između 500 i 700 miliona KM. No, kada govorimo o FBiH, ovo kašnjenje u usvajanju „hitnih“ mjera je do početka maja posla koštalo 26.000 radnika, a od tada do 20. novembra broj otpuštenih se smanjio za 13.888.

„Korona zakon 2“ stigao je sredinom oktobra u formi uredbe, a njegovi rezultati moći će se sumirati za nekoliko mjeseci, kada se objave podaci o broju nezaposlenih i padu bruto društvenog proizvoda za cijelu 2020. godinu.

Za razliku od Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica u kojem nije jasno navedeno koliko će koštati, s Uredbom o interventnim mjerama situacija je nešto drugačija, pa se barem zna da je Uredba „teška“ 90 miliona KM. Trideset miliona KM ide Federalnom ministarstvu okoliša i turizma za pomoć turističko-ugostiteljskom sektoru, 20 miliona Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija za pomoć prevoznicima, 30 miliona KM će dobiti Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije za pomoć izvozno orijentisanim privrednim društvima, a deset miliona Federalno ministarstvo vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva za pomoć poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

Uredbom o interventnim mjerama najnezadovoljniji su poljoprivrednici, koji tvrde da je Vlada čak 98 posto sredstava za poljoprivredu usmjerila ka izvozno orijentisanim subjektima iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, tačnije pravnim subjektima koji su ostvarili izvoz više od 30 posto od ukupnog prihoda u prethodnoj godini. Ovo je potvrdio predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Ahmed Džubur rekavši da je Vlada preskočila poljoprivredna gazdinstva i poljoprivredne zadruge.

„Ovim su u startu eliminisani svi primarni agrarni proizvođači iz domena animalnog i biljnog sektora, te svi poljoprivredni proizvođači, prerađivači i otkupljivači koji plasiraju poljoprivredne proizvode na domaćem tržištu“, kazao je Džubur.

Drugim riječima, ako smo se uzdali u to da će nam pandemija i povoljne biometeorološke prilike donijeti jeftinije i kvalitetnije domaće voće i povrće, sad na to slobodno možemo zaboraviti, kao što je Vlada zaboravila na proizvođače hrane koju možemo naći na pijacama i u tržnim centrima širom FBiH. Džubur je rekao da je Vlada odluku o pomoći poljoprivredi donijela bez konsultacija sa Odborom za poljoprivredu.

Drugi set ekonomskih mjera u FBiH kritikovali su i opozicija i ekonomski analitičari. Makroekonomista Faruk Hadžić kaže da je mana drugog seta ekonomskih mjera, prije svega, skroman iznos od 90 miliona KM, koji ne može mnogo pomoći u aktuelnoj ekonomskoj situaciji u kojoj su potrebna mnogo veća sredstva. Druga mana su, prema njegovom mišljenju, loše definisani kriteriji:

„Zbog prethodnog iskustva s prvim korona zakonom, treba biti oprezan u procjenama koliko će ova pomoć zaista značiti“, naglasio je Hadžić.

Ekonomista, ali i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aner Žuljević (SDPBiH) smatra kako Vlada luta kao guske u magli:

„Lutaju sa svojim mjerama bez ikakvog ozbiljnog plana i analiza. Vlast nije u stanju uraditi analitičke planske podloge, a zbog toga će posljedice snositi radnici, a potom i poslodavci“, kazao je Žuljević, dodajući da je Hrvatska svoju privredu podržala sa 15 milijardi KM, a FBiH sa skromnih 90 miliona KM.

Federalni premijer Fadil Novalić i federalna ministrica finansija Jelka Milićević prije nekoliko dana su o mjerama podrške privredi razgovarali s kantonalnim premijerima, a iz onoga što se moglo razumjeti nakon njihovog sastanka može se zaključiti kako je želja federalnog premijera da FBiH sa klasičnih grantova kantonima pređe na podršku investicijama.

„Želimo ulagati u nove lance vrijednosti, odnosno u one proizvode koje izvozimo. To su mlijeko i meso. Imamo minus od 12.700 radnih mjesta i sada nam je vraćanje radnika na posao prvi prioritet. Fokusirat ćemo se na održivo zapošljavanje jer nam je potrebno povećanje potrošnje. Naredne godine grantovima ćemo pomagati sektore koji se ne mogu brzo oporaviti bez obzira na to hoće li se pojaviti vakcina ili ne“, rekao je Novalić.

Ministrica Milićević veli da je pad prihoda FBiH u prvih deset mjeseci ove godine iznosio 461 milion KM ili 7,2 posto u odnosu na 2019. godinu, što je najveći pad prihoda otkad postoji FBiH. Prema njenim riječima, potrebno je naći nove izvore finansiranja i krenuti s investicijama, a u šta se uklapa i dogovor predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije s državnim ministrom finansija Vjekoslavom Bevandom o tome da se od MMF-a zatraži dodatnih 1,5 milijardi KM.

Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević je za Radničku solidarnost rekao da su mjere Vlade FBiH, ali i kantonalnih mjera, zakašnjele, nedovoljne i netargetirane:

„Bosna i Hercegovina je jedina zemlja na svijetu koja na državnom nivou nije usvojila nijednu mjeru. Vijeće ministara BiH nije uradilo bukvalno ništa da pomogne privredi. Više od 90 posto mjera koje su do sada usvojene su bili prijedlozi Udruženja poslodavaca FBiH, ali je problem što ih Vlada nije dobro dizajnirala. Bilo je otpora kod prijedloga za moratorij na kredit, ali su ga na kraju usvojili i to ne način koji smo mi predlagali. Slično je i sa garantnim fondom, koji nije motivišući koliko bi trebao biti. Jedino što je dobro u garantnom fondu je da Vlada FBiH garantuje za 50 posto sredstava. Iskreno rečeno, Vladu FBiH nije briga što propada privreda. Bitne su im samo njihove pozicije, a kada to kažem, mislim i na opoziciju koja se takođe ne bavi problemima privrede“, kazao nam je Pandurević.

Makroekonomista Faruk Hadžić je za Radničku solidarnost rekao kako će i novo zaduženje od MMF-a najvjerovatnije biti usmjereno u krpljenje budžetskih rupa koje su sve veće zbog ogromnog pada prihoda.

„Mora postojati jasan plan potrošnje novca za koji ćemo se zadužiti. Ako se novac uludo potroši, od njega privreda neće imati koristi, a vanjski dug će se povećati. Naravno, sve to će platiti bh. građani. Zato mislim da nije problem ni zaduženje koliko je problem način trošenja tog novca. Ako se novac potroši, a privreda ne oporavi i ne rastereti poreskog opterećenja onda je sve uzaludno“, upozorio je Hadžić.


Produkciju ovog teksta podržao Fond otvoreno društvo BiH