AUTOR: MIRSAD BEHRAM

foto: Džida Bogućanin
https://www.facebook.com/yeesaraybosna/photos/a.645384188886286/3230215757069770


Mostarski Stari grad sa Starim mostom – do sredine marta ove godine uvrštavan u top svjetske turističke destinacije i mjesta koja se obavezno moraju posjetiti – posljednjih mjeseci izgleda avetinjski.

Mjere restrikcije i potpuna zabrana putovanja koji su važili prvih mjeseci po izbijanju pandemije koronavirusa potpuno su ispraznili nekada prepune ulice oko Starog mosta, a situacija nije ništa bolja ni nakon što je krajem maja ukinuto stanje prirode nesreće.

Početkom jula su vlasnici brojnih poslovnih objekata u Starom gradu – radnji, suvenirnica, kafića, restorana, galerija, pansiona, motela, hotela i drugih oblika biznisa – održali mirni protest tražeći da se granice Bosne i Hercegovine otvore za zemlje Evropske unije. Vijeće ministara BiH je sredinom mjeseca državljanima zemalja članica EU dozvolilo ulazak u BiH uz negativan test na koronavirus. Međutim, turistički radnici u centru Hercegovine to smatraju tek administrativnom mjerom i ističu kako se turizam kao ključna grana privrede na ovim prostorima može spasiti od kolapsa samo dugoročnim sistemskim mjerama.

A gubici su, kažu, milionski. Od tri do pet hiljada ljudi hrani svoje porodice i direktno zavisi od posla u mostarskom Starom gradu.

Među njima je i Edin Handžo, samohrani otac, koji se pita kako dalje jer je situacija doslovno katastrofalna.

“Dvadeset godina sam tu, radim u restoranu i svih proteklih godina bilo je posla, moglo se egzistirati. Međutim, ova godina je katastrofa, znači, ništa nema. Radnim danima sedamdeset posto restorana ne radi, a u trideset posto i ovo što radi pazar bude 30-40 maraka. To je četiri-pet ljudi koji uđu, popiju piće, i to je to. Vikend isto tako, grozno. Bude vrlo malo gostiju iz Bosne. Tu neko svrati, kupi sladoled, šetnja, slikanje; međutim, nema konkretnih mušterija. Tuga”, priča nam Handžo.

Posla jednostavno nema, kažu u mostarskom Starom gradu. Zbog pandemije koronavirusa, turistička sezona u Hercegovini ovog proljeća nije ni počela, a sada se može reći i da joj je kraj – već je druga polovina jula, kada bi inače trebala biti špica sezone.

Dževad Pašić, jedan od vlasnika ugostiteljskih objekata, naglašava da je ova godina što se tiče turizma i ugostiteljstva izgubljena:

„Ljudi ne mogu raditi! Držite radnju, ne možete, imate samo rashode. Imate puno obaveza, plata, doprinosa, a posla nema.”

Zato se i postavlja pitanje šta će biti sa hiljadama radnika koji rade u brojnim objektima širom Starog grada.

„Nije problem za nas, vlasnike radnji, mi radimo, pa kao i imamo nešto, ali šta sa našim radnicima?”, pita Enisa, vlasnica jednog od objekata u neposrednoj blizini Starog mosta.

Turistički radnici u Starom gradu u Mostaru smatraju da bi im vlasti na svim nivoima trebale pomoći kako bi turistički sektor preživio ovu krizu, jer je u pitanju sudbina hiljada ljudi koji direktno i indirektno žive od turizma.

Enisa apelira na vlasti da donesu mjere koje će omogućiti vlasnicima biznisa da ne otpuste svoje radnike – da omoguće plaćanje doprinosa ili podršku kroz kreditne linije sa grejs periodom od dvije godine, a mogla bi se pružiti podrška davanjem podsticaja.

„Pa dajte ljudi malo, pogurajte nas! Činjenica je da BiH živi na račun turizma”, ističe ona.

„Mi kad kažemo turizam i ugostiteljstvo, to nije samo to. Tu je i sve ostalo – poljoprivreda, sport, manifestacije”, objašnjava Dževad Pašić.

Slažu se da Vijeće ministara BiH jeste dozvolilo ulazak u zemlju državljanima EU uz negativan nalaz na koronavirus, ali naglašavaju da je to samo birokratska mjera, koja neće pomoći da se spasi turizam u Bosni i Hercegovini.

Mladi Haris Količić, takođe vlasnik ugostiteljskog objekta u mostarskom Starom gradu, ističe da je turizam mnogo kompleksnija stvar i da se problem ne može riješiti jednom administrativnom mjerom. Navodi primjer da je Turska smanjila stopu PDV-a na 1 posto, dok bh. vlasti uslovljavaju goste da plate neki test 100 eura kako bi nas posjetili! Sve to ima mnogo veće posljedice, a radnje u Starom gradu su samo najisturenije, kaže Količić:

„Mi smo samo prvi na udaru u ovom lancu. Znači, ja sam prošle godine svako jutro kupovao cijelo tele i prodam ga u roku od dva dana, a danas odem kupim pola kila piletine sebi za ručka. Sve je jasno”, kaže Količić i naglašava da se radi o mnogo većem lancu koji obuhvata i mesnice, pekare, prevoznike...

Turistički radnici smatraju da bi vlasti trebale poduzeti konkretne mjere pomoći tom sektoru, ali i pozabaviti se epidemijom koronavirusa jer u suprotnom gostiju neće biti.

„Ali koji će normalan čovjek, ako zna da je korona ovdje, ući u BiH? Mora uraditi test... Ljudi ne žele dolaziti. Kod svakog je bojazan zbog dolaska, da li će se zaraziti...”, govori Dževad Pašić.

Raspolažu informacijama dobijenim od bh. građana koji žive razasuti po svijetu da su zemlje domaćini svojim državljanima podijelile turističke vaučere, pa će tako oni kod svoje kuće trošiti novac za vrijeme odmora.

„Ni naši ljudi koji žive vani, naša dijaspora, mislim da je negdje oko pola njih odlučilo da neće doći”, priča nam jedna Mostarka koja se nije željela predstaviti, a koja je godinama radila u Starom gradu, a sada živi u jednoj od zapadnoevropskih zemalja.

„Treba vlada, i kantona i federalna, donijeti odluku da se ljudima ova godina nekako, kroz neke projekte, ‘oprosti’, da se ljudima izađe u susret”, smatra ugostitelj Dževad Pašić.

Da je pomoć turističkim radnicima potrebna govori i akademski slikar Alica Jakirović, koji živi od prodaje svojih umjetničkih djela u radnji u neposrednoj blizini Starog mosta.

„Ljudi trebaju iz svijeta da se pokrenu da bi došli ovdje. Mislim da bi ipak trebalo razmišljati o idućoj sezoni, koja bi bila jako bitna, a da ovu sezonu nekako mi izguramo, preživimo, uz pomoć naših vlastodržaca, da nas malo 'poguraju'. Priznali su nam neke dadžbine, to jest kirije 4. i 5. mjesec, ovo ostalo ide redovno. Mislim da bi bilo lijepo da pogledaju na nas”, kaže Jakirović.

Zaposleni u Starom gradu zabrinuti su za ono što će donijeti naredni mjeseci. Napominju da je veliki broj ljudi u kreditima. Neki su uzimali i do pola miliona KM kako bi uložili u objekte poput hotela ili motela.

„Ova zima će biti najgora, i ja apelujem da kantonalna i državna, a pogotovo federalna vlada, donesu neku odluku da se ljudima izađe u susret”, apelira Dževad Pašić.

Zabrana putovanja odrazila se i na Mostarski aerodrom, za koji se nerijetko govorilo da je ključna karika u turističkom razvoju Hercegovine. Prema pisanju nekih medija, situacija u toj instituciji je izuzetno teška jer s tog aerodroma već mjesecima avioni niti uzlijeću niti slijeću.

Tu informaciju smo pokušali provjeriti. Međutim, kako nam je nezvanično rečeno, zbog smjene kadrova na čelu Aerodroma niko nije bio raspoložen za razgovor o ovoj temi.