Rad i pandemija

PANDEMIJA, TRGOVINA I USLUŽNE DJELATNOSTI U BIH

 

15.05.2020 16:32
Slika
Nakon prvog vala otpuštanja odmah po uvođenju mjera restrikcije u cijeloj Bosni i Hercegovini sindikalni predstavnici strahuju od pada kupovne moći građanstva

AUTOR: MIRSAD BEHRAM

Pandemija koronavirusa u svijetu naprosto je poharala ekonomiju čak i u najvećim i ekonomski najrazvijenijim zemljama u svijetu. Prema podacima koji se mogu pročitati po velikim međunarodnim news servisima, ekonomska kriza nastala zastojem privrede usljed izbijanja pandemije poredi se sa Velikom depresijom s kraja dvadesetih i početka tridesetih godina prošlog stoljeća.

 U svjetskim razmjerama, Bosna i Hercegovina ima mali broj stanovnika, pa time i malo tržište; no sasvim pouzdano se može reći da je ekonomski zastoj itekako ostavio traga u ekonomiji naše zemlje. Naime,  broj ljudi koji su ostali bez posla, pa time i bez primanja, već se mjeri u desetinama hiljada, uprkos nastojanjima zvaničnika da stvarnost prikažu u nešto svjetlijim bojama nego što ona uistinu jeste.

 Tako, na primjer, odmah po izbijanju epidemije u Bosni i Hercegovini na udaru su se posebno našli sektori trgovine i uslužnih djelatnosti. Od nekadašnje zemlje sa značajnim industrijskim udjelom, nakon poratne privatizacije i nikad završene tranzicije, Bosna i Hercegovina je postala društvo u kojem se uglavnom trguje, a konkretan priliv svježeg novca ostvaruje u sektoru turizma. Sve to je pupčanom vrpcom povezano sa trgovinom i uslužnim djelatnostima općenito, a poslodavci u brojnim slučajevima nisu željeli podijeliti teret ekonomskog zastoja nego su nemali broj zaposlenih odmah poslali kućama.

 Radnici – sredstvo za rad!?

 Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine Mersiha Ferhatović-Beširović izjavila je kako je, u stvari, pandemija korona virusa u BiH ponovo na površinu izbacila sve dobro i sve loše u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti.

 Po njenim riječima, kada su mnogi drugi imali ‘luksuz’ da budu u panici i strahu te da ostanu u kući u vrijeme mjera restrikcije, radnici i radnice u ovom sektoru nastavili su raditi i brzo su se snašli u novim okolnostima.

 „Ono loše je da su ponovo u prvi plan izašli upravo uvjeti rada u kojima ti ljudi rade, te odnos vlasti i poslodavaca prema njima“, istakla je Ferhatović-Beširović.

 Tačne podatke o tome koliko je ljudi već ostalo bez posla zbog pandemije korona virusa niko nema. Međutim, prema podacima Sindikata, brojke se u cijeloj Bosni i Hercegovini kreću čak do 30 hiljada ljudi!

 „Ono što je definitivno istina jeste da ostaju ljudi bez posla u ovim trgovinama koje nisu radile. Međutim, sa aspekta nas kao Sindikata bolno je to što su od prvog dana otkaze, odnosno nepridržavanje ugovora o radu dobivali i ljudi koji su radili u onim trgovinama koje su sve vrijeme pandemije radile“, naglašava čelnica bh. Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti.

 Ona smatra kako je riječ o apsolutno neopravdanim otkazima. Naime, u nekim slučajevima se radi o kompanijama koje se ubrajaju među 15 najvećih kompanija u BiH, sa najvećim profitom i u 2018. i 2019. godini.

 „Dakle, apsolutno je nemoguće da te kompanije nisu imale neku zalihu kapitala, da su mogli svoje radnike zadržati barem dva mjeseca na njihovim radnim mjestima“, dodaje Ferhatović-Beširović. Navodi i to da su se ljudi javljali Sindikatu izjavivši da su otkaze dobivali čak u prvoj sedmici nakon proglašavanja epidemije u Bosni i Hercegovini. U Sindikatu smatraju kako je prvenstvena briga nekih poslodavaca da ne troše na radnike, odnosno da oni radnike smatraju samo sredstvom za rad, te su prvi korak napravili tako da se riješe 'tog najvećeg troška za njih'.

 Ne žele govoriti u javnosti

 Tipičan primjer šoka koji je ekonomija pretrpjela usljed pandemije koronavirusa je Mostar, grad na jugu Bosne i Hercegovine, koji je posljednjih godina na više uglednih međunarodnih turističkih portala svrstavan među top destinacije na planeti. Grad u kojem su se do devedesetih godina prošlog stoljeća proizvodili i prodavali (i) avioni danas 'prodaje' uglavnom stari dio grada i Stari most, a kako je koronavirus obustavio sve vrste međunarodnog prevoza, tako su se i rijeke turista preko noći prestale ulijevati u središte Hercegovine.

 Turistički radnici nam kažu da su gubici apsolutni. Za prva četiri mjeseca ove godine promet je bio i do 90 posto manji u odnosu na 2019. godinu – saznali smo od turističkih radnika u Mostaru. To znači da su bez posla ostale brojne suvenirnice, prodavnice, restorani, hoteli, te brojne druge uslužne djelatnosti direktno ili indirektno vezani za turizam.

Na primjer, u samo tri dana pred kraj marta Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona, sa sjedištem u Mostaru, zaprimila je više od 200 zahtjeva za ostvarivanje prava nezaposlenih osoba, a na osnovu prestanka radnog odnosa. Iz te Službe su medijima kazali i kako su imali zabrinjavajuće najave računovodstvenih agencija o masovnim otpuštanjima po nalogu svojih klijenata.

 Među brojnim otpuštenima su i radnice i radnici jednog velikog trgovačkog lanca. Međutim, mnogi od njih koje smo kontaktirali nisu željeli govoriti za medije. Bilježe se i slučajevi da su oboje supružnika ostali bez posla pošto rade u oblasti trgovine i usluga. Mostarka Sanja, koja je radila u jednoj prodavnici u gradu, ipak nije željela da joj se otkriva puni identitet, te ističe kako svi radnici koji su u vrijeme epidemije dobili otkaze gaje nadu da će biti ponovo pozvani na posao i zato ne žele „da se eksponiraju“.

 Problem malih obrtnika

Mostarka Ajla Kreso vlasnica je frizerskog salona “Moa moa” u Mostaru, u blizini starog gradskog jezgra. Kaže nam kako 47 dana nije bila u mogućnosti da radi nakon uvođenja mjera restrikcije zbog izbijanja epidemije. Ističe kako je nakon svega najbitnije da se krene raditi, odnosno da se situacija normalizira. Kaže da je samo ona zaposlena u salonu, ali i da je njen muž takođe privatnik, pa se, očito, stanje u vezi s pandemijom odrazilo i na njega.

 “Imamo osam uposlenih, tako da su i oni poslani kući. Naravno, svi će se vratiti na posao”, kazala nam je Kreso.

Pad kupovne moći stanovništva

Sindikalni zvaničnici u međuvremenu strahuju da bi mogao uslijediti novi val otpuštanja radnika.
Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Ferhatović-Beširović kaže kako su sindikati već upozoravali na drastičan pad kupovne moći stanovništva koji će uslijediti kao posljedica pandemije i zastoja ekonomije.

„Mi smo već u ovom sektoru svjedoci da poslije prvih par sedmica, kad ste imali paničnu kupovinu brašna, šećera, ulja i svih osnovnih životnih namirnica, evo već sedmicama traje pad prometa. Dakle, u objekte jako malo ljudi dolazi, jako malo se troši, a to je po meni direktna posljedica upravo tog velikog broja otkaza, pa čak i situacija gdje radnici ne dobijaju otkaze, ali su već dobili minimalne plaće, umjesto onih plaća koje su imali prije pandemije“, istakla je Ferhatović-Beširović. Kao primjer navodi jedan lanac supermarketa koji zbog pada prometa nije produžio ugovor sa više od 200 ljudi.

I dok se mjere restrikcije, uvedene u oba bosanskohercegovačka entiteta zbog izbijanja pandemije, polako popuštaju, tako počinje i prebrojavanje pretrpljenih šteta. A ključno pitanje je kakav će biti odgovor vlasti i da li će zaista biti dosljedni u svojim najavama da će se država boriti za svako radno mjesto.

 Antrfile

Neum: Gubici stopostotni!

Štete izazvane pandemijom koronavirusa pretrpio je i jedini bh. grad na moru, Neum, gdje se ove godine očekivala do sada možda i najbolja sezona.

Davor Krešić, predsjednik Udruge turističkih djelatnika Neuma, kazao nam je da su u Neumu nastali stopostotni, milionski gubici. Presretni su, kaže, ako uspiju “uhvatiti” nešto od posezone, za minimalan zimski 'hladni pogon' za radnu snagu i fiksne troškove.

 „U Neumu se radnici trenutno ne otpuštaju, koliko ja znam. Sve firme su smanjile plaće i radnici su dosta solidarizirani s tim, iz razloga što jednostavno priljeva nema, apsolutno ništa se ne prihoduje”, naglasio je Krešić.

Prema raspoloživim informacijama, hoteli i ostali turistički subjekti će pokušati da zadrže radnike što je duže moguće na platnim listama, dok ne iscrpe sva svoja sredstva. Pošto je prošlogodišnja sezona bila rekordna, hoteli su ušli u milionske investicije i zadužili se kreditno, računajući na dobru sezonu – a to je sada sve stalo.

 
0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Đorđa Mihailovića 3/4
Tuzla, 75 000
Bosna i hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa