Rad i pandemija

Posljedice "korone" za radnike - pregled za maj 2020. godine

 

26.06.2020 13:36
Slika
 

U ranijem tekstu o posljedicama “korona” virusa na radništvo dat je grubi pregled dešavanja i posljedica pandemije od njenih početaka u BiH, odnosno za period mart i april 2020. godine. U toku maja 2020. uvedeno je postepeno relaksiranje mjera prevencije i zaustavljanja širenja virusa u BiH, te su određene privredne grane dobile zeleno svjetlo za ponovni početak rada nakon mjera restrikcije, što je sasvim sigurno imalo odjeka i na tržištu rada. U nastavku teksta dajemo pregled kretanja na tržištu rada, posljedicama pandemije na stanje po pitanju radničkog siromaštva, te pregled mjera podrške privrednim subjektima za oporavak od posljedica pandemije.

AUTORICA: ANĐELA PEPIĆ




Prema dostupnim zvaničnim statističkim podacima objavljenim od strane Zavoda za zapošljavanje RS, u RS je u maju 3.528 radnika ostalo bez posla, dok je 1.619 zaposleno1. Takođe, dostupni su i podaci o nezaposlenim i zaposlenim u martu i aprilu 2020. godine, prema kojima je u martu 2020. godine bez posla ostalo 2162 radnika, a zaposleno 2359 (dakle samo 197 osoba je zadržalo zaposlenje), a u aprilu 2020. godine 3375 radnika je ostalo bez posla, a zaposleno je 3482. To znači da je u aprilu, slobodno možemo reći zbog posljedica pandemije, uočen najveći negativni bilans na tržištu rada.



Situacija u FBiH je slična - april 2020. je bio mjesec sa najizraženijim negativnim posljedicama pandemije po radništvo. Prema dostupnim zvaničnim statističkim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, u martu 2020. je 6384 radnika ostalo bez posla, dok je zaposleno 80913. Međutim u aprilu 2020. je ovaj efekat od 8091 zaposlenih u potpunosti poništen jer je tokom tog mjeseca evidentirano 18072 radnika koji su ostali bez posla, dok je 2639 osoba zaposleno4. Nažalost, statistički podaci za FBiH za maj 2020. još uvijek nisu javno dostupni, te nam je onemogućen komparativni pregled sa kretanjima u RS za isti mjesec.



Nažalost, statistika je i dalje „slijepa na jedno oko“ imajući u vidu činjenicu da u zvanične podatke o zaposlenim i nezaposlenim osobama ne ulaze osobe koje nemaju ugovor o radu, već rade „na crno“ ili rade pod nekim drugim tipom ugovora (o djelu, povremenim i privremenim poslovima i sl). Tako da možemo samo da pretpostavimo da je broj radnica/ka koje/i su ostale/i bez posla mnogo veći nego što nam to zvanična statistika pokazuje.



Radničko siromaštvo izvjesnije: plate se smanjuju, troškovi života ne



Oni radnici koji su zadržali svoja radna mjesta za svoj rad tokom kritičnih mjeseci pandemije dobili su "nagradu" u vidu smanjenja plata. Dostupni statistički podaci ukazuju na postepeno smanjenje prosječnih isplaćenih neto plata u svim sektorima privrede u periodu mart-maj 2020. godine. Takvo smanjenje je bilo i očekivano imajući u vidu da je u tom periodu bio smanjen i obim privrednih aktivnosti, te da su mjere koje su donijele entitetske vlade (o čemu će biti riječi kasnije u tekstu) uglavnom podrazumijevale isplatu minimalne plate za radnike.



U maju 2020. godine prosječna isplaćena neto plata u RS je u prerađivačkoj industriji iznosila 746 KM, što je za 27 KM manje u odnosu na mart 2020. godine5. U trgovini na veliko i malo, popravci motornih vozila i motocikala u RS prosječna neto plata isplaćena u maju 2020. godine iznosila 711 KM, odnosno 36 KM manje u odnosu na mart 2020. godine6. Ovaj podatak ukazuje na to da su neki poslodavci u sektoru trgovine uprkos povećanom angažmanu i riziku koji su radnice/i u tom sektoru snosili radeći svaki dan u praktično bliskom kontaktu sa širom populacijom (od kojih su neki možda i potencijalni nosioci virusa) zanemarili brigu o svojim radnicama/ima i dodatno im otežali život u vrijeme pandemije smanjenjem plata. Najveće smanjenje prosječnih isplaćenih neto plata u RS je bilo, očekivano, u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva. Naime, u maju 2020. godine prosječna neto plata u ovom sektoru u RS bila je 686 KM, a u martu 758 KM7. Ovako drastično smanjenje prosječne neto plate je bilo i za očekivati imajući u vidu da je upravo ovaj sektor bio najviše izložen restriktivnim mjerama i ograničenjima rada u posmatranom periodu. I bez smanjenja plata, radnici u ovim sektorima su bili u nezavidnom položaju u smislu mogućnosti da pokriju troškove života, naročito mjereno sindikalnom potrošačkom korpom koja je u RS iznosila 1916,77 KM u januaru (nažalost, podaci za naredne mjesece nisu dostupni na stranici Saveza sindikata RS)
8.



Za FBiH su trenutno dostupni podaci za mart i april 2020. godine. I u FBiH, kao i u RS, je evidentan trend smanjenja isplaćenih prosječnih neto plata. Prosječna isplaćena neto plata u FBiH u aprilu 2020. godine iznosila je 672 KM u prerađivačkoj industriji (što je za 17 KM manje u odnosu na mart 2020. godine), 688 KM u trgovini na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala (za 30 KM manje u odnosu na mart), te 493 KM u hotelijerstvu i ugostiteljstvu (za 18 KM manje u odnosu na mart)9. Poređenja radi, sindikalna potrošačka korpa u FBiH u aprilu 2020. godine iznosila je 1987,72 KM (od čega je 918,33 KM za prehranu)10. To znači da radnice/i u pomenutim sektorima svojim platama ne mogu da pokriju više od 33% troškova računatih u sindikalnoj potrošačkoj korpi.



Iako se prema zvanično dostupnim podacima smanjenje neto plata (prikazano na primjerima tri odabrana sektora) naizgled čini neznatno, kada poredimo sa troškovima života mjereno kroz primjer sindikalne potrošačke korpe, dolazimo do zaključka da se radničko siromaštvo dodatno produbljuje smanjenjem plata tokom pandemije. Obzirom na to da su entitetske vlade svojim uredbama nastojale spriječiti rast cijena proizvoda (naročito osnovnih životnih namirnica) kroz ograničenje trgovačkih marži u periodu mart - maj 2020. godine, za očekivati je da će u narednom periodu radnice/i se suočiti sa dodatnim poteškoćama ukoliko se nastavi trend smanjenja plata, a istovremeno povećaju cijene nakon ukidanja važenja uredbi.



Profit poslodavca na račun radnika



O mjerama entitetskih vlasti kojima se nastojalo umanjiti negativne efekte pandemije po privredu, ali i radnice/ke nešto je riječi već bilo u ranijem tekstu. Prateći prikazanu statistiku 
otpuštanja radnica/ka i trend smanjenja nivoa prosječnih neto plata isplaćenih u periodu mart-maj 2020. (u odabrana tri sektora), evidentno je da su mjere entitetskih vlada imale ograničeno dejstvo. Obzirom na to da su mjere za umanjenje negativnih efekata pandemije uvedene u RS prije nego u FBiH, očekivano je i da postoji drastična razlika u efektima u odnosu, na primjer, na broj radnica/ka koje/i su ostale/i bez posla u posmatranom periodu. U tom pogledu, ali uz obaveznu napomenu da zvanična statistika ne prikazuje one radnice/ke koje/i su radile/i "na crno" a ostale/i su bez posla, može se reći da su mjere vlasti u RS postigle efekat da nije bilo masovnijeg otpuštanja radnica/ka u poređenju sa FBiH gdje su mjere vlasti kasnile.



U RS je jedna od mjera podrške koja je uvedena bila isplata poreza i doprinosa za sve radnike u poslovnim subjektima koji su morali da obustave svoje aktivnosti (u martu), dok je za april i maj na to dodata i isplata minimalne plate od 520 KM, a spisak proširen i na one privredne subjekte koji su radili, ali smanjenim kapacitetom u periodu mart-maj 2020. godine. Prema izjavama zvaničnika, ovim vidom podrške obuhvaćeno će biti oko 34000 radnica/ka u 6000 privrednih subjekata11. Prema ranije prikazanim podacima o trendu smanjenja plata u tri sektora privrede, evidentno je da su poslodavci iskoristili i dijelom zloupotrijebili podršku na taj način da su smanjili plate radnika iako su praktično samo trebali da "doplate razliku" u odnosu na iznos koji je obezbijedila Vlada RS (520 KM uz pripadajuće poreze i doprinose po radnici/ku) i iznos plate koju su radnice/i primali prije pandemije. Na taj način su poslodavci još jednom profitirali na račun radnica/ka.



Od usvajanja Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa u FBiH (poznatiji kao "korona-zakon"), 04. maja 2020. godine prošlo je mjesec i po dana, ali efekti Zakona još uvijek nisu vidljivi. Ovim Zakonom omogućeno je da Vlada FBiH subvencioniše doprinose u iznosu od 244,85 KM mjesečno po zaposlenom, ukoliko su za dati mjesec imali pad ostvarenog prometa 20 posto i više u poređenju sa ostvarenim prosječnim prometom u januaru i februaru 2020. godine12. U poređenju sa sličnim mjerama u RS, ove mjere imaju nešto manji efekat za radnice/ke imajući u vidu da je veća mogućnost smanjenja neto plate na minimalnu od strane poslodavaca (uz pravdanje da nemaju dovoljnu podršku Vlade FBiH). Nakon ublažavanja mjera ostalo je pitanje spornog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH koje predviđaju, između ostalog, i varijante rada od kuće tokom stanja nesreće čime se stavlja dodatni teret na radnice/ke koje/i istovremeno imaju obavezu rada uz otežane uslove, poput brige o djeci ukoliko vrtići i škole ne rade kao što je bilo tokom perioda mart-maj 2020. godine. Takođe, i nakon dodatnih izmjena prijedloga, sindikati u FBiH nisu zadovoljni ponuđenim rješenjima imajući u vidu da ista predviđaju mogućnost da radno vrijeme može da bude preraspoređeno u toku sedmice da traje i do 72 sata (što je posebno opterećenje za radnice/ke imajući u vidu da nije u pitanju redovno nego stanje nesreće), te da može da pošalje radnicu/ka na korištenje odmora tokom trajanja stanja prirodne nesreće uz konsultaciju sa vijećem uposlenika (što nužno ne znači i da treba odobrenje od vijeća, već samo da ih "konsultuje")
13.



1 Zavod za zapošljavanje Republike Srpske „Bilten – Statistički pregled – maj 2020. godine“ (preuzeto 19.06.2020. godine sa: http://www.zzzrs.net/images/uploads/dokumenti/Statisticki_bilten_MAJ_2020.pdf )
2 Zavod za zapošljavanje Republike Srpske „Bilten – Statistički pregled – mart 2020. godine (preuzeto 19.06.2020. godine sa: http://www.zzzrs.net/images/uploads/dokumenti/Statisticki_bilten_MART_2020.pdf) i „Bilten – Statistički pregled – april 2020. godine“ (preuzeto 19.06.2020. godine sa: http://www.zzzrs.net/images/uploads/dokumenti/Statisticki_bilten_APRIL_2020.pdf)
3 Federalni zavod za zapošljavanje „Bilten – Statistički pregled – mart 2020. godine“ (preuzeto 19.06.2020. godine sa: http://www.fzzz.ba/ckFinderFiles/bilteni/Bilten%20FZZZ%2003%202020%20A%C5%BD.pdf)
4 Federalni zavod za zapošljavanje „Bilten – Statistički pregled – april 2020. godine“ (preuzeto 19.06.2020. godine sa: http://www.fzzz.ba/ckFinderFiles/bilteni/Bilten%20FZZZ%2004%202020.pdf)
5 RZS: http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/rad/mesecna_saopstenja/2020/Rad_Maj_2020.pdf (pristupljeno 22.06.2020. godine)
6 Ibid.
7 Ibid.
8 Savez sindikata RS: http://savezsindikatars.org/sindikalna-potrosacka-korpa/ (pristupljeno 22.06.2020. godine) 9 FZS: http://fzs.ba/index.php/publikacije/saopcenjapriopcenja/trziste-rada-zaposlenost-nezaposlenost-i-place-2/ (pristupljeno 22.06.2020. godine)
10 SSSBiH: https://www.sssbih.com/prosjecna-plata-u-aprilu-ponovo-pokrivala-manje-od-potrosacke-korpe/ (pristupljeno 22.06.2020. godine)
11 Biznisinfo.ba "Višković: Za plate i doprinose 120 miliona KM" https://www.biznisinfo.ba/viskovic-za-plate-i-doprinose-ce-biti-isplaceno-vise-od-120-miliona-km/ (pristupljeno 22.06.2020. godine)
12 FIPA: http://fipa.gov.ba/ufokusu/default.aspx?id=14073&langTag=en-US (pristupljeno 22.06.2020. godine)
13 Reakcije sindikata na prijedloge izmjena Zakona o radu FBiH: https://www.sssbih.com/iz-medija-sta-ce-biti-sa-izmjenama-zakona-o-radu-sada-kada-je-prestalo-stanje-nesrece/; https://interview.ba/vijesti/item/32045-nakon-usvojenja-nacrta-dopuna-zakona-o-radu-sindikati-se-protive-dok-radnici-cekaju-otvaranj

0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Đorđa Mihailovića 3/4
Tuzla, 75 000
Bosna i hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa