Rad i pandemija

Radnici su u fokusu medija samo kada se nešto desi

 

30.11.2020 14:49
Slika
Gola statistika o broju osoba koje su izgubile, ili u rijetkim slučajevima dobile posao, te poređenje brojki u odnosu na one iz vremena prije pandemije Covida 19 najčešći su medijski sadržaji koji se tiču radnika u BiH.

AUTORKA: SANELA KARAICA

U borbi protiv širenja koronavirusa, posebno u prvim mjesecima kada je naređena obustava rada brojnih djelatnosti, privreda je pala na koljena. Veliki i mali biznisi su zatvarani, a nerijetko su poslodavci iskoristili ovu situaciju kako bi se “riješili” radnika.
 
Moramo biti pošteni pa konstatovati da masovni otkazi ili štrajkovi nisu ostali nezapaženi i nezabilježeni na stranicama novina i portala, te u televizijskim i radio izvještajima, a takvih priča je, nažalost, bilo. Međutim, svake priče tri dana dosta.
 
Prepušteni sebi
 
Mnogo je problema sa kojima radnici žive. Niske plate, neizmireni doprinosi, neovjerene zdravstvene knjižice, prekovremeni rad, neadekvatni uslovi, nervozni šefovi… o ovome se sve rjeđe može čuti ili pročitati. Mnogo je “unosnije” objavljivati izvještaje o epidemiološkoj situaciji, oboljelima i smrtnim slučajevima, savjete ljekara, svađe i stranačka prepucavanja, kao i vijesti iz showbiz-a. U novembru smo imali i Lokalne izbore u BiH, pa politika posljednjih mjeseci čak i više nego inače zauzima prostora na medijskoj sceni.
 
Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, svjesna je da mediji igraju jako bitnu ulogu u promociji radničkih prava, te da ih je dobro imati za saveznike.
 
“Kada nemate apsolutno nikakve funkcionalne mahanizme i instrumente za borbu, medijska pažnja i pritisak javnosti zaista može odigrati presudnu ulogu. Ono što nedostaje, međutim, je kontinuitet. Radnička prava su, zaista, u fokusu samo periodično. Malo medija kontinurano prati, a ostali tek od situacije do situacije i od nekog aktuelnog događaja do drugog. Mi kao sindikat imamo pozitivno iskustvo sa otvorenim programima gdje se vrlo često daje prostor za ove teme, ali bih, zaista, voljela vidjeti kontinuitet i fokus medija na određene prioritete jer, ponavljam, njihova uloga može biti jako bitna u ostvarivanju nekog prava, kreiranju javnog mijenja i pritiska koji može napraviti rezultat tamo gdje zakonska rješenje ne funkcionišu”, kazala je Beširović za Radničku solidarnosti.
 
Ocijenila je da je na početku pandemije, u vrijeme “lockdowna” postojala velika pozornost na radnike, ali je onda, sa otvaranjem, fokus promijenjen. Drugi fokus bio je tokom usaglašavanja izmjena Zakona o radu, dakle, periodično i u skladu sa nekim aktuelnim događajem.
 
“Naše iskustvo je da, nažalost, nema baš dovoljno istraživačkog novinarstva kada su u pitanju radnici i njihova prava. Od nas kao sindikata se očekuje da budemo izvor i mi u STBiH smo sebi i stavili kao zadatak da budemo taj respektabilni i kredibilni izvor podataka, ali to je jako zahtjevan i težak zadatak posebno kad ste mali sindikat kakvi smo mi. Dobra ideja je upravo ideja koju razvija Radnički univerzitet jer se kontinuirano bavi ovim pitanjima”, zaključila je naša sagovornica.
 
Novinarka i aktivistica Rubina Čengić smatra da je kod nas jalova politika pojela sve druge teme, pa tako i pitanja radništva, a ni sindikati iz raznih razloga nisu dorasli svom zadatku.
 
“Nažalost, politika je na različite načine uništila i sindikate tako da ni oni više nisu u stanju, ne znaju ili neće da govore o pravima i potrebama i društvenom položaju radnika. Prema dostupnim informacijama, tamo gdje je položaj radnika jako loš - oni nemaju snage da se usprotive vlasnicima i kršiteljima prava, a tamo gdje je njihov požaj nešto bolji - smatraju da nemaju prava da se žale. Na žalost sve je više političkih partija koje njeguju neoliberalnu političku ideju koja baš i ne mari za radnike, a partije socijaldemokratske orijentacije zaboravljaju odlike svoje polazne političke ideje”, rekla je Čengić.
 
Sindikati pod utjecajem

Radnici u BiH, prema njenim riječima, prepušteni su sami sebi, a čak se ni novinari ne stižu baviti njima, ni s aspekta ljudskih prava, niti s aspekta upravljanja kapitalom ili ispunjavanja zakonsko-socijalnih obaveza poslodavaca.
 
“Zabilježen je čak i slučaj da je jedna socijaldemokratska partija iz BiH svojoj članici zabranila da se bavi aktivizmom i sarađuje s radnicima u pravcu bolje zaštite njihovih prava. Dakle, svi su krivi, a radnici nemaju ni snage ni vremena da dižu revoluciju i bore se za svoja prava”, naglasila je Čengić.
 
Novinarka i urednica Amina Čorbo-Zećo (BH novinska agencija Patria) kaže da medij u kojem radi uvijek daje prvenstvo radnicima u odnosu na bilo koju političku temu.
 
“To znaju radnici Hidrogradnje, Feroelektra, BH Telecoma, Granične policije, fiirme Poslovnost, zdravstveni radnici i drugi. Bitno nam je novinarstvo u funkciji ljudskog napretka, a bez davanja prostora običnim ljudima toga nema. Žestok sam protivnik davanju prostora nacionalistima i političkim liderima koji samo uzburkavaju javnost svojim tvrdokornim stavovima, a od kojih nema nikakvog značaj za dobrobit javnosti”, navodi Čorbo-Zećo.
 
I ona primjećuje da su sindikati često odgovorni za “nevidljivost” radnika i “guranje problema pod tepih”.
 
“Često sindikati, nažalost, budu podijeljeni ili su pod utjecajem uprava preduzeća, pa je neophodno tragati do 'malih' ljudi da biste dobili pravu sliku stanja. Pravi primjer trenutno vidimo u BH Telecomu. Vrlo mali broj medija piše o tome, jer skoro svi imaju marketinške ugovore sa ovom kompanijom, a Sindikat je podijeljen. Tačnije, jedan dio je pod velikim utjecajem Uprave. Mislim da sindikati mogu i trebaju bolje štititi radnike”, kaže Čorbo-Zećo.
 
Prava radnika krše se na različite načine, a Rubina Čengić posebno ističe one koji rade u potpuno vanrednim uslovima: rudare, žene u trgovinama, zaposlene u hemijskoj industriji, te nastavnike u online nastavi... Vjeruje da bi odgovorna inspekcija i stroga politika kažnjavanja mogli popraviti mnoge stvari, ali o tome, izgleda, niko ne razmišlja.


Produkciju ovog teksta podržao Fond otvoreno društvo BiH
0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Dragiše Trifkovića 2/3
Tuzla, 75 000
Bosna i Hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa

Brojač posjeta

Broj online korisnika: 1

Broj jedinstvenih posjeta: 67101

Ukupno pregleda: 569882