Rad i pandemija

ŽELJEZNICE I AERODROMI BILJEŽE VELIKE GUBITKE

 

10.11.2020 19:52
Slika
Nepuna dva mjeseca prije kraja godine provjerili smo stanje poslovanja entitetskih željeznica i bh. aerodroma

AUTOR: DARKO OMERAGIĆ

Smanjenje broja putnika, pad prihoda i udar na standard zaposlenih obilježit će poslovanje svih transportnih preduzeća u Bosni i Hercegovini u 2020. godini.

Aerodromi i željeznice prvo su bili u potpunom lockdownu, a onda, kada smo se svi ponadali da će ukidanjem vanrednog i stanja prirodne nesreće sve doći na svoje i na stanje prije pandemije, situacija se pogoršala u cijelom svijetu, pa tako i u BiH. Iako su sredinom godine skinuti katanci sa aerodromskih zgrada i željezničkih perona, saobraćaj se nije oporavio.

Međuentitetska željeznička linija u BiH još nije uspostavljena, a broj letova sa bh. aerodroma je u dramatičnom padu.

Nepuna dva mjeseca prije kraja godine provjerili smo kakvo je stanje poslovanja entitetskih željeznica i bh. aerodroma.

Željeznice Republike Srpske (ŽRS) u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježile su pad prihoda od četiri miliona KM. Ovome je doprinio pad prihoda u putničkom saobraćaju, koji je u odnosu na isti period prošle godine manji za 60 posto. Umjesto prošlogodišnjih pola miliona KM, prihod ovog preduzeća u putničkom saobraćaju u prvih sedam mjeseci je iznosio 150.000 KM. ŽRS nije spasio ni teretni saobraćaj zato što je najveći korisnik usluga ovog tipa ArcellorMittal stao s isporukom na više od mjesec dana, a rok plaćanja pomjerio sa 60 na 90 dana, pa su i zbog toga prihodi u prvih sedam mjeseci manji za 20 posto.

Otkazani redovni vozovi

U ovom trenutku poznate su precizne brojke za ŽRS u prvih šest mjeseci ove godine: ukupan prihod kompanije je 29,5 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine prihod iznosio 46,7 miliona KM.
Ipak, direktor ovog preduzeća Slavko Gligorić ne gubi nadu i kaže da će do kraja godine, za razliku od putničkog, teretni saobraćaj ispuniti plan.

„Morali smo otkazati redovne vozove koji su nam donosili prihode. Ovo se naročito odnosi na međuentitetski saobraćaj na relaciji Sarajevo-Banja Luka i Bihać-Sarajevo“, rekao je Gligorić.

U Sindikatu putničkog transporta ŽRS smatraju da pomoći ŽRS ima ukoliko se prihvati njihov prijedlog koji su uputili Vladi RS da konačno uradi ono što je svakako trebala uraditi. Predsjednik ovog Sindikata Slavko Marin kaže:

„Sve robe koje pripadaju željeznici trebaju ići željeznicom. To su nafta, naftni derivati, ruda i sve ostalo što ide uglavnom kamionima. To je rješenje krize.“

Ako je išta u priči o Željeznicama RS pozitivno u doba korone, to je obećanje direktora Gligorića da do otpuštanja radnika neće doći. Podsjetimo, u ŽRS radi 2.226 radnika, a procesom restrukturiranja planirano je da se do kraja godine ovaj broj svede na 2.098 radnika. Prema Gligorićevim riječima, 330 radnika radi sa smanjenom radnom sposobnošću i za njih je pripremljen adekvatan socijalni program zbrinjavanja u koji su uključena resorna ministarstva u Vladi RS, kao i u Sindikat ŽRS. Godine 2017. u ŽRS je radilo 3.098 radnika, a do danas je oko 800 radnika otišlo u penziju ili je zbrinuto uz naknadu.

Ni Željeznice FBiH nisu u dobroj situaciji. Prihod ove kompanije je u prvih šest mjeseci pao za 10 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. I pored ovog pada, ŽFBiH su u septembru isplatile i plate za osmi mjesec, izmirile sve obaveze prema Poreznoj upravi FBiH i bankama, obaveze prema sporazuma sa „Končarom“, odnosno dugove nastale u periodu 2001-2014. godina. ŽFBiH od Vlade FBiH nisu dobile ni marku pomoći. Federalne željeznice su od januara do augusta prevezle više od pet miliona tona roba, što je manje nego u isto vrijeme prošle godine, ali u ŽFBiH nisu naveli za koliko. Međutim, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, pad teretnog prevoza ŽFBiH iznosi oko 23 posto u odnosu na prošlu godinu. Pad putničkog saobraćaja je znatno veći i iznosi oko 93 posto (za period april-juni).

Direktor ŽFBiH Enis Džafić nedavno je izjavio kako je u prvih osam mjeseci 2020. godine prevezeno 89.874 putnika, što je značajno manje nego u istom periodu 2019. godine, kada je prevezeno 332 hiljade putnika.
Osim na entitetske željeznice, pandemija je značajno uticala i na sve bh. aerodrome. Ukupan pad broja putnika na svim bh. aerodromima iznosi oko 70 posto. Najpogođeniji je Mostarski aerodrom s padom broja putnika od 96 posto. Ovaj aerodrom je prošle godine imao 33.000 putnika, a ove godine manje od hiljadu (podaci za period januar-oktobar). Sarajevski aerodrom je u istom periodu imao 78 posto putnika manje, Banjalučki 62 posto, a Tuzlanski 59 posto.

Veliki pad prihoda

Gubitak Međunarodnog aerodroma Sarajevo će u ovoj godini preći 13 miliona KM, a povratak na prošlogodišnje rezultate će trajati dvije do tri godine. Broj putnika na Sarajevskom aerodromu ove će godine biti manji za oko 65 posto, dok će se prihodi Aerodroma smanjiti za 67 posto. Prihodi su pali i na Tuzlanskom aerodromu, koji je ove godine bio zatvoren 75 dana, a kada se saobraćaj normalizovao 2. juna, Aerodrom je nastavio raditi sa prepolovljenim kapacitetom. Esad Mujačić, direktor Tuzlanskog aerodroma, rekao je kako je sav prihod ovog aerodroma vezan uz broj putnika:

„Gledajući kroz novac, to je 200.000 KM mjesečno, koliko nam je potrebno da podmirimo naše fiksne troškove.“

Vlada FBiH je sredinom godine odreagovala i odvojila po 930.000 KM za aerodrome u Tuzli i Mostaru, 700.000 za Sarajevski aerodrom i 300.000 KM za Aerodrom u Bihaću. Osim ovoga, Aerodrom u Tuzli je i od Vlade Tuzlanskog kantona dobio 330.000 KM.

Banjalučki aerodrom je u prvih šest mjeseci imao prihod od oko milion KM (bez subvencije), što je za oko 800 hiljada KM manje nego u istom periodu prošle godine. Prihodi ovog aerodroma ove će godine biti manji za oko dva miliona KM. Banjalučki aerodrom neće dobiti dodatna sredstva od Vlade RS zbog novonastale situacije prouzrokovane koronavirusom nego će se morati osloniti na redovne subvencije Vlade RS.

Uz smanjenje broja putnika i prihoda, na nekim od bh. aerodroma uprave su bile primorane rezati i plate svojih zaposlenika. Tako su plate zaposlenim na Sarajevskom aerodromu smanjene za 30, a na Tuzlanskom aerodromu za 20 posto.

Ekonomska kriza koju je prouzrokovao djelimični ili potpuni lockdown negativno se odrazio i na taksiste u cijeloj Bosni i Hercegovini. Iako im rad nije bio zabranjen, taksisti su imali znatno manje posla nego u doba prije pandemije. Jedan sarajevski taksista nam je ispričao da je njegova zarada u posljednja dva mjeseca bila toliko niska da nije imao novca da sebi uplati zdravstveno i penziono osiguranje. Belaj je postao još veći kada je zbog neovjerene zdravstvene knjižice lijekove koje bi inače dobio besplatno morao platiti. Osim toga, taksisti su dodatno izloženi opasnosti da na radnom mjestu obole od korone, a kako će onda platiti liječenje?

„A šta da kažem? Raditi se mora, a zarada nije ni blizu one iz vremena prije pandemije. Sramota je šta nam se dešava. Prije nekoliko dana su usred ove krize podigli cijenu dezinfekcionih sredstava, i to onih koji se proizvode u BiH. Sramota je zarađivati na muci običnih ljudi“, kratko nam je odgovorio ovaj sarajevski taksista na pitanje kako je raditi u vrijeme pandemije.



Produkciju ovog teksta podržao Fond otvoreno društvo BiH
0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Đorđa Mihailovića 3/4
Tuzla, 75 000
Bosna i hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa