Rad i pandemija

BILO, NE PONOVILO SE

Ekonomske posljedice pandemije na privredu Kantona Sarajevo

07.12.2020 12:21
Slika
Zatvaranje privrede, otpuštanje radnika, smanjenje plata, pad prihoda – riječi su koje opisuju stanje u privredi Kantona Sarajevo, gdje su najgore prošli ugostitelji, turistički radnici, prevoznici, ali i drugi...
 
 AUTOR: DARKO OMERAGIĆ


Da borba protiv koronavirusa nikako ne ide podruku s borbom za ekonomiju uvjerila nas je godina na zalasku. Kako su stizale nove mjere za spas zdravlja, tako je ekonomija sve više propadala.

Može se, a i ne mora raspravljati o tome da li su protivepidemijske mjere bile dobre i učinkovite, a isto tako da li je gašenje ekonomskog požara bilo uspješno. Čini se da ni jedno ni drugo nije donijelo željeni rezultat, jer su tokom cijele godine stizale crne brojke iz zdravstva i ekonomije.

Federacija BiH, pa samim tim i Kanton Sarajevo (KS), od sredine novembra su pooštrili mjere i ograničili kretanje građana od 23 sata do pet ujutro. To nije potpuno zatvaranje kakvo smo imali od sredine marta do maja ove godine, ali mnoge sektore u privredi boli isto kao da jeste, jer se nisu oporavili od početnog šoka i potpunog zatvaranja. Blago poboljšanje ekonomskih i zdravstvenih prilika zabilježeno je tokom ljetnih mjeseci – ali onda je stigao drugi talas pandemije...

Najnovije ograničenje kretanja ljude je potjeralo u kuće, ali ne samo one koji nisu imali pretjerano velike razloge da se kreću noću, nego i one koji su upravo u noćnim satima najviše zarađivali. To se najviše odrazilo na sektor ugostiteljstva i turizma. Iako su statistički podaci nepotpuni, jasno je da su turizam i ugostiteljstvo doživjeli najveći pad. U Privrednoj komori Kantona Sarajevo za Radničku solidarnost izlistali su podatke o stanju turističkog sektora u prvih deset mjeseci ove godine. Broj dolazaka turista u Kanton Sarajevo u tom periodu iznosio je 115.892, što je u odnosu na isti period prošle godine pad za čak 80,2 posto. Kanton Sarajevo je u tom periodu posjetilo 76.722 stranih turista, a to je pad za 85,2 posto. Domaćih turista je bilo 39.170, što je manje za 42,3 posto u odnosu na isti period 2019. godine. U skladu s ovim padom broja turista zabilježen je i pad broja noćenja, koji je iznosio 290.123, što je za 77,4 posto manje nego u prvih deset mjeseci prošle godine.

Kolaps ugostiteljstva

Kada pogledamo ove brojke, postaje jasno u kakvom je stanju privreda u Kantonu Sarajevo i kako je prošao turizam u Bosni i Hercegovini, jer je poznato da je Sarajevo najposjećenija turistička destinacija u našoj zemlji. Ovakav pad broja turista doveo je i do ogromnog pada prihoda u brojnim sarajevskim ugostiteljskim objektima, koji su najviše zarađivali zahvaljujući stranim i domaćim turistima pa tek onda domicilnom stanovništvu.

O svom poslovnom krahu prije nekoliko dana je govorio jedan poznati sarajevski ugostitelj, koji je morao zatvoriti svoja tri od četiri velika ugostiteljska objekta koji se nalaze u strogom centru Sarajeva i koji su u pretpandemijsko vrijeme bili dupke puni. Ništa bolje nije ni u dijelovima glavnog grada za koje ne možemo reći da su na periferiji. Potpisnik ovih redova je saznao da u jednom od restorana vrlo posjećenog tržnog centra već sedmicama radi duplo manje konobara i kuhara, a razlog je pad broja gostiju, a samim tim i pad prihoda. Ako ove slučajeve preslikamo na druge ugostiteljske objekte, i ako pad broja stranihturista preslikamo na stanje u sarajevskim hotelima, ekonomska slika današnjeg Sarajeva postaje sasvim jasna.

Šta je vlast Kantona Sarajevo uradila da pomogne privrednicima? Prva mjera stigla je 22. marta, kada je formiran Fond podrške privredi, a početni iznos na računu ovog Fonda je iznosio pet miliona KM. Istog dana donesena je odluka da se visina zakupnine za zakupce poslovnih prostora u vlasništvu Kantona smanji za 50 posto. Drugog aprila Vlada Kantona Sarajevo je usvojila odluku da se privrednim subjektima kojima je na početku pandemije i po proglašenju stanja prirodne nesreće (16. mart), a koji su zadržali radnike i nemaju poreznih dugovanja, osigura isplata minimalne plate (406 KM).

Također, korisnicima socijalnih davanja osnovica je povećana sa 660 na 700 KM. Koliko je vlast u Kantonu Sarajevo sporo reagovala na novonastalu situaciju pokazuje činjenica da je hitna sjednica Skupštine KS održana tek 7. maja, kada je usvojen Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i uštedama u KS (po uzoru na isti zakon koji je usvojen na nivou FBiH). Tim zakonom propisani su uslovi i način pomoći preduzećima pogođenim koronavirusom, ukidanje plaćanja administrativne, sudske, komunalne i turističke takse kao i određenih naknada, te donošenje programa kratkoročnih i srednjoročnih mjera od značaja za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na privredu KS.

Dvadeset drugog maja Vlada KS usvojila je program kratkoročnih i srednjoročnih mjera od značaja za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na privredu u KS. Drugim riječima, to je značilo sufinansiranje minimalnih plata preduzećima kojima je bio zabranjen rad ili koja su u aprilu i maju imala pad prihoda od 20 posto. Ovim mjerama možemo dodati i najnoviju mjeru koja je donesena na nivou Federacije BiH, a koja je sadržana u izmjenama i dopunama Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa.

Izmjenama Zakona sva preduzeća kojima je bio zabranjen rad ili kojima su prihodi pali najmanje 20 posto će po svakom zaposleniku, počev od aprila pa do 31. decembra 2020. godine, dobiti po 244,85 KM na ime subvencioniranje doprinosa. Od ovog iznosa 135,70 ide za penziono-invalidsko osiguranje, 97,35 za zdravstveno osiguranje i 11,80 za nezaposlenost. Izmjenama ovog Zakona, preduzećima koja imaju pravo na subvenciju prekinut je obračun zateznih kamata do 31. decembra 2020, a prekinuta je i prinudna naplata za sva preduzeća koja imaju pravo na subvencije. Pomenutim propisom firme su dobile i pravo na subvenciju 50 posto kamate na kredite sve do kraja 2021. godine.

Ugostitelje i turističke radnike iz Sarajeva možda zakači i nešto od 30 miliona KM koje je Vlada FBiH izdvojila početkom decembra za 345 prijavljenih firmi iz ovih sektora u FBiH. Uslovi za dobijanje ove subvencije su poznati – pad prihoda ili zabrana rada zbog pandemije.

Prevoznici u problemu

U pandemiji su loše prošle i sarajevske firme koje se bave drumskim prevozom. Tim firmama je prvo dva i po mjeseca bio zabranjen rad, a nakon što je završio lockdown, vlasti su im ograničile kapacitete na 50 posto; kada su se i na to navikli, uslijedile su restrikcije iz susjednih zemalja, pa je i želja ljudi da putuju smanjena. Safudin Čengić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo i direktor Centrotrans-Eurolinesa, kaže da je 250 autobusa ove kompanije tokom 2020. godine mirovalo čak 77 dana (od 15. marta do 31. maja).

Danas, devet mjeseci nakon početka pandemije, u Centrotransu podvlače crtu i tvrde da održavaju 50 posto manje prevoza nego u 2019. godini. Ka su u pitanju linije koje održava najveći sarajevski, ali i bh. prevoznik, stanje je sljedeće: u odnosu na 2019. godinu, u funkciji je svega 20 posto međunarodnih linija, nešto više od 60 posto međugradskih, 80 posto kantonalnih i 60 posto općinskih linija. U najvećem padu su im takozvani ugovoreni prevozi i prevoz turističkih grupa, koji je na nivou od devet posto u odnosu na prošlu godinu, što znači da turista u Sarajevo gotovo da nije ni bilo. Ukupan pad prihoda ove kompanije u 2020. godini u odnosu na prošlu godinu iznosi 60 posto.

Pandemija koronavirusa odrazila se na plate u nekim preduzećima koja ne pripadaju takozvanom realnom sektoru. Tako su, kako saznajemo, u Privrednoj komori Kantona Sarajevo plate zaposlenika smanjene za 50 posto, dok su mnoga sarajevska preduzeća iz realnog sektora nekoliko mjeseci svojim radnicima isplaćivali minimalnu platu od 406 KM. Mnoga preduzeća u Sarajevu otpuštala su radnike. Precizni podaci o tome koliko je ljudi u Sarajevu ostalo bez posla ne postoje, ali recimo da su u Centrotransu smanjili broj radnika za 15 posto; od njih su neki otišli u penziju, a neki su se zaposlili u drugim firmama.

Prihodi, i to za najmanje 50 posto, pali su i sarajevskim taksistima. Jedan od njih rekao nam je da već mjesecima prima tek pola plate u poređenju sa pretpandemijskim vremenom.

Na kraju, ekonomska slika Kantona Sarajevo i posljedice pandemije osjetiće se i na budžetu Kantona Sarajevo, koji će naredne godine biti manji za čak 150 miliona KM.

 

0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Đorđa Mihailovića 3/4
Tuzla, 75 000
Bosna i hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa

Brojač posjeta

Broj online korisnika: 3

Broj jedinstvenih posjeta: 28148

Ukupno pregleda: 267373