Već godinu dana Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona upozorava na nelegalan rad u Global ispat koksnoj industriji u Lukavcu. Poznato je da su jedni od najvećih zagađivača te da je prošle godine nekoliko radnika zbog visoke koncentracije zagađenosti nastradalo, a ova kompanija koja se u svijetu predstavlja kao ugledna radila je bez okolinske dozvole. Prije nepunih mjesec dana, kantonalni sud u Tuzli ponovno je podnio optužnicu protiv Pramod Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a. Ovaj put, Mittal se sumnjiči je preko GIKIL-a izvlačio milijune maraka iz BiH. Ovom istragom je obuhvaćen i Debasish Ganguly bivši generalni direktor GIKIL-a, koji se nalazi u bjekstvu i za kojim je raspisana potjernica. I on se smatra članom organizirane kriminalne grupe na čijem je čelu indijsko – britanski milijarder Pramod Mittal.
- Sumnjamo da je od 2006.do 2015. godine putem menadžerskih ugovora izvučeno 21 milion maraka, a za koja novčana sredstva mi smatramo da su neosnovano isplačena – istaknuo je tužitelj Čazim Serhatlić.
Brojne navodne kriminalne radnje prijavili su Tužiteljstvu TK radnici GIKIL-a, a koji su do sada nebrojeno puta upozoravali da su uvjeti rada u Global ispat koksnoj industriji veoma teški te da su svjedoci izvlačenja novca iz ove, jedne od najvećih, tvornica u Bosni i Hercegovini.
- Istaći ću jednu činjenicu. Dok je ovaj predmet po našoj pritužbi bio na razmatranju u Tužilaštvu BiH, u oktobru 2018.godine je stigla prva prijava od radnika GIKIL-a, da se od tamo izvlači novac i preusmjerava na nepoznate adrese. Uposlenici su sumnjali da se taj novac predaje Pramod Mittalu. Mi smo, iako nismo imali kompletan predmet kod sebe, poduzeli određene aktivnosti i tražili od financijske policije da se provjere ovakve okolnosti. Jedno takvo izdvajanje od 3 miliona dolara je bilo spriječeno, ali mi nismo imali predmet kod sebe i zato smo morali čekati i utvrditi šta će se desiti s predmetom i našim dokazima. U zadnja dva mjeseca posebno su važni pozivi radnika GIKIL-a koji nam govore o alarmantnom stanju i traže od nas da se spriječi propast GIKIL-a. – upozorio je Serhatlić.
Međutim, nedugo nakon hapšenja Mittala Kantonalni sud ga je pustio na slobodu i donio rješenje kojim se prihvača kaucija za puštanje iz pritvora predsjednika Nadzornog odbora Global Ispat Koksne Industrije Lukavac Pramoda Mittala i njegove suradnike.
„Izrečena mjera pritvora je zamjenjena jemstvom. Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine jasno kaže da se izriče mjera pritovra ukoliko postoji opasnost od bjekstva. Zamjena za tu zabranu je jemstvo. Mi smo tražili da ona bude u iznosu od milion i pol eura. Tih milion i pol eura se dijeli na način da je za Pramod Mittala data garancija od milion eura, a za druga dva osumnjičena je data garancija po 250 hiljda eura. Eure smo uzimali jer je to bio jednostavniji način plaćanja. Također, ovim mjerama zabrane oni ne mogu više učestvovati u Nadzornom odboru niti Upravi GIKIL- a. Ono što smo mi kroz
provođenje istrage utvrdili je da oni nemaju pravo upravljanjem GIKIL-a nakon maja 2018.godine. Ovim mjerama smo to potvrdili. Ono što je također bio uslov, kada je u pitanju GIKIL, da pokušamo zaštiti GIKIL kroz osiguravanje imovinsko pravnog zahtjeva za onu naknadu štete za koju mi u našoj istrazi tvrdimo da je GIKIL-u nanesena. Zbog toga smo tražili da se GIKIL-u uplati 11 miliona eura, odnosno 21 miliona KM. Odbrana je sve uslove prihvatila i Pramod Mittal je sada na slobodi“, kaže Serhatlić, postupajući tužilac.
Ali, kod radnika GIKIL-a vlada velika zabrinutost, kaže radnik Hajrudin Hodžić.
- Očekujem da se ova situacija u GIKIL-u što prije riješi. Želim poručiti svim institucijama sistema u BiH da radnici neće sjediti skrštenih ruku, jer ova firma ima perspektivu. Ova firma ima tržište. Najvažnije je da mi radnici budemo zajedno i jedinstveni – kaže Hodžić koji je inače član sindikalne organizacije GIKIL-a.
- Ako su znali za ove nelegalne radnje, zašto Tužilaštvo to nije ranije rješavalo. Sada smo u fazi kada trebamo dobiti okolinsku dozvolu kako bismo išli na prijed. Sada smo zaustavljeni. Radnici su željni pravde. Ako ima još odgovornih za ovo što se događa, odgovornih s bosanske strane koji su na izvršnim funkcijama, neka Tužilaštvo i to istraži. Mi smo godinama prosvjedovali i mislim da je to trebao biti dovoljan povod institucijama sistema da nešto učine i spriječe kriminal. – istaknuo je Hodžić.
Reagirao je i Sindikat hemije i nemetala Federacije BiH na čijem čelu je Kata Iveljić. Ona smatra da je neophodno postupak protiv Mittala hitno okončati kako bi radnici bili sigurni za svoja radna mjesta.
- Naš osnovni zahtjev je da Global ispat koksna industrija nastavi kontinuirano s radom, da se očuvaju radna mjesta te da plate i doprinosi budu redovno isplačivani. Radnička prava se ne smiju dovesti u pitanje. Oni koji su GIKIL doveli u ovako lošu situaciju moraju odgovarati, a mi na to upozoravamo još od 2009. godine. Ako bilo ko dovede u pitanje radnička prava, mi ćemo u okviru zakona pokrenuti štrajk – rekla nam je Kata Iveljić.
Nezvanično smo doznali da radnicima u GIKIL-u kasne plače. Mirsad Imamović, predsjednik Sindikalne organizacije GIKIL-a kaže da se plače isplačuju u zakonskom roku. Također, rekao je da su radnici GIKIL-a napravili najveći broj prosvjednih skupova u BiH. Od 2009. godine, ja mislim da su ladice u Vladi Tuzlanskog kantona i Tužilaštvu pune prijava radnika na nelegalan i korumpiran rad – kaže Imamović i upozorava na rad Agencije za privatizaciju Federacije BiH.
- Tu je početak i kraj svih nedaća GIKIL-a zato što se nije implementirao osnovni ugovor o privatizaciji. Također, ono na što smo mi upozoravali je da je u ovako siromašnoj državi apsurdno dati članovima uprave plate i do 15 hiljada maraka. To je neprirodno za naše društvo – upozorio je Imamović.
Mnogi radnici u Global ispat koksnoj industriji rade bez zaštitne opreme, a zagađenost je i dalje velika i još uvijek se čeka na okolinsku dozvolu.
Global ispat koksna industrija iz Lukavca koja zapošljava hiljadu radnika godinama žrtva kriminala i korupcije
Radnik Hajrudin Hodžić: Radnici su željni pravde
"Sumnjamo da je od 2006.do 2015.godine putem menadžerskih ugovora izvučeno 21 milion maraka, a za koja novčana sredstva mi smatramo da su neosnovano isplaćena", istaknuo je tužitelj Ćazim Serhatlić.
0
0