to jest oni koji su imali sreće da nisu bili zaposleni na crno.

AUTOR: DARKO OMERAGIĆ

Radnici u ugostiteljstvu i turizmu među prvima su se našli na udaru kada je zbog pandemije koronavirusa stao život u Bosni i Hercegovini. Kafićima i restoranima je odmah zabranjen rad, dok su hoteli mogli raditi s tim da su mogli usluživati samo one koji su u njima spavali, a takvih je bilo premalo. Rad nije bio zabranjen ni turističkim agencijama, ali ni one od toga nisu imale nikakve koristi jer su turisti prestali dolaziti u BiH, a ni bh. građani nisu mogli putovati u inostranstvo.

Polako izlazimo iz pandemije koronavirusa, zbrajajući štete koje su pretrpjeli ugostitelji i turistički radnici. Precizni podaci o broju otpuštenih radnika u ove dvije oblasti ne postoje. Ipak, okvirni podaci govore da je riječ o nekoliko hiljada radnika u oba entiteta koji su tokom pandemije u Bosni i Hercegovini ostali bez posla.

 Prvi otkazi

Nisu prošle ni dvije sedmice od proglašenja stanja prirodne nesreće u Federaciji BiH, a jedan od najvećih i najpoznatijih hotela u Sarajevu, hotel Evropa, sve je svoje radnice i radnike koji su radili po ugovoru na određeno vrijeme poslao na biro za zapošljavanje. Vlasnik hotela Rasim Bajrović u martu je rekao da su sve rezervacije za ovu godinu otkazane i da su posljedice pandemije vrlo teške. I još dok se nije ni nazirao nedavno usvojeni Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica (takozvani korona zakon) u ovom dijelu BiH, Bajrović je kazao da očekuje pomoć države, refundiranje plata, oslobađanje od plaćanja direktnih poreza, odgađanje plaćanja režija i umanjivanje cijena režija za 50 posto, kao i oslobađanje od parafiskalnih nameta i zamrzavanje kredita do aprila naredne godine. Slično je postupio i vlasnik hotela Holywood i Hills koji se nalaze na Ilidži: Mrkulić je već 1. aprila, dvije sedmice nakon proglašenja stanja prirodne nesreće, otpustio veći broj radnika – toliki da im ni sam ne zna broj:

„U ovom trenutku ne znam tačan broj“, kazao je Mrkulić nakon te odluke, dodavši da su ostali samo oni koji su neophodni za održavanje objekata.

Ni Mrkulić ni Bajrović nisu čekali reakciju države, kredit MMF-a ili nešto slično – čim im je biznis zaustavljen, svoje radnike su poslali na biro za zapošljavanje.

Slično su postupili i pojedini hoteli u Republici Srpskoj. Tako su radnici hotela Bat-Bistrica, koji se nalazi na Jahorini, prema pisanju portala Sportdc.net, SMS porukom obaviješteni kako im se kucaju rješenja o otkazima. Da stvar bude još gora, otkaze su dobili na Vaskrs. Slično se dogodilo i u Bijeljini, gdje je vlasnik hotela Drina podijelio otkaze svojim radnicima – doduše, uz obećanje da će ih na posao vratiti kada se situacija normalizuje. Da ne bude sve tako crno pobrinuo se Mile Dragičević, vlasnik hotela Atlas iz Ugljevika, koji je svoj objekat ponudio vlastima za karantin, u koji su smještene osobe sa sumnjom na koronavirus. Dragičević je obećao da nijedan od 250 radnika neće dobiti otkaz i da će svima biti isplaćena plata bez obzira na činjenicu da je hotel privremeno zatvoren. Dragičević je, zauzvrat, od načelnika Opštine Ugljevik dobio obećanje da će se njemu, kao i drugim privrednicima koji nisu otpustili radnike, pomoći sredstvima iz opštinskog budžeta.

 Teško je bilo i prije pandemije

Mehmed Avdagić, predsjednik sindikata PPDIVUT (Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu i trgovini BiH) za Radnički univerzitet je rekao da ne postoje precizni podaci o broju otpuštenih radnika u ugostiteljstvu i turizmu na području Federacije BiH. Jedno je sigurno, kaže Avdagić: u ovoj oblasti se bilježe najveća kršenja radničkih prava i bez pandemije koronavirusa.

„Od 10.000 zaposlenih u ugostiteljstvu, skoro jedna trećina je prije koronavirusa radila na crno, za neto platu nešto veću od 400 KM. Ti radnici rade na crno, dakle bez doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje. Naš najveći problem su otkazi tim ljudima, jer su mnogi poslodavci posegnuli za otkazima i prije donošenja Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica. Sada je problem evidentirati one koji su dijelili otkaze, a to im se ne može dokazati jer je poznato da pravo na pomoć države imaju samo oni poslodavci koji nisu dijelili otkaze“, rekao nam je Avdagić.

Naš sagovornik takve poslodavce smatra najnemoralnijim dijelom bh. društva – jer traže pomoć od države koju su pokrali tako što nisu prijavljivali svoje radnike:

„Kada više nisu mogli naći radnike koji će raditi na crno, pojedini poslodavci u FBiH su radnike koji će raditi na crno pronalazili u Republici Srpskoj“, ističe Avdagić, a na naše pitanje jesu li inspekcije mogle to spriječiti, Avdagić odgovara:

„Onim poslodavcima koji su bliskim vlastima inspekcija ne može ništa.“

Koliko su radnička prava u ugostiteljstvu i bez koronavirusa ugrožena govori i činjenica da mnogi poslodavci uopšte ne dozvoljavaju organizovanje sindikata.

Jedan sarajevski konobar rekao nam je da je s radom prestao onog momenta kada je u FBiH obustavljen rad ugostiteljskih objekata.

„Dobio sam za april minimalnu platu s uplaćenim doprinosima za zdravstveno i penziono osiguranje. I sada, kada je restoran u kojem radim ponovo otvoren, vratio sam se na posao. Nadam se da će mi se, kada se sve normalizuje, i plata na vratiti na staro“, kazao nam je.

Predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Republike Srpske Goran Savanović za Radnički univerzitet je rekao da se na Zavod za zapošljavanje RS zbog prestanka radnog odnosa javilo oko tri hiljade radnika, od čega je 1.500 iz oblasti trgovine, ugostiteljstva i turizma.

„To je ono što je zvanično registrovano i potvrđeno; na ovu brojku možemo sa sigurnošću da dodamo još najmanje 1.500 radnika na crno koji su ostali bez posla, i oni se nisu mogli ni prijaviti na biro jer nisu bili zvanično zaposleni. Dakle, kada sve ove brojke saberemo, dođemo do podatka da je u RS ostalo bez posla oko 5.000 radnika, od čega ih je 2.500 u oblasti ugostiteljstva, turizma i trgovine. Od ovih 2.500 dvije trećine njih je radilo u oblasti ugostiteljstva i turizma, a jedna trećina je u oblasti trgovine. U 90 posto slučajeva ostali su bez posla oni koji su imali ugovore na određeno vrijeme. Dakle, ugovori im nisu produženi“, rekao nam je Savanović.

Među časnim izuzecima u RS su, kako saznajemo od Savanovića, Banja Vrućica i Banja Vilina Vlas, koje svojim radnicima nisu otkazale ugovore o radu.

 Dogovor o zadržavanju radnika

„S njima je Sindikat postigao kompromisno rješenje o zadržavanju radnika. Drugi razlog zbog kojeg su radnici dobijali otkaze je njihovo proglašenje tehnološkim viškom. Ti radnici su otpuštani uz otkazni rok i otpremninu. Treba istaći da je nakon naredbe o prestanku rada određenom broju radnika vlast u Republici Srpskoj, na preporuku Sindikata, uplatila doprinose za martovsku platu, uz dogovor da im poslodavac isplati platu. Za april je RS isplatila najnižu platu od 520 KM neto i doprinose. Ne znamo do kada će sve ovo trajati i šta će biti s platama za maj. Moguće je da će RS za dio maja izdvojiti određenu sumu novca za pokrivanje plate i doprinosa“, kaže Savanović.

Slično kao u FBiH, i u Republici Srpskoj je zastoj privrede zbog koronavirusa otkrio veliki broj radnika na crno. Takvi radnici najgore su prošli jer ne mogu očekivati ni subvenciju plata niti naknadu od biroa za zapošljavanje.

„Oni su na vjetrometini. Ali ja mislim da se sad pružila šansa inspekcijama da maksimalno otkrivaju rad na crno i da sankcionišu takve poslodavce. Što se tiče turizma, turističke agencije nemaju apsolutno nikakvog posla. Tu je možda jedino rješenje da bh. građani ljetuju u Bosni i Hercegovini i na taj način pomognu našu

privredu i sektor turizma. Mada mislim da će turistička sezona biti izuzetno loša“, rekao nam je Savanović.

Do sada jedini zabilježeni protest zbog lošeg ekonomskog stanja prouzrokovanog pandemijom koronavirusa zabilježen je u Sarajevu 12. maja, kada su vožnjom praznih autobusa autoprevoznici, turističke agencije i hotelijeri skrenuli pažnju javnosti i vlasti na tešku ekonomsku situaciju u turističkom sektoru.

Iako im nije bio zabranjen rad, turističke agencije trpe velike gubitke. Zato su na protestima zatražili subvencioniranje plata, beskamatne kredite za obrtna sredstva s grace periodom od 12 mjeseci, te oslobađanje od plaćanja režija, uvođenje vrijednosnih vaučera za turističke aranžmane i avionske karte uplaćene do 15. marta s mogućnošću korištenja do 31. decembra 2021. godine.