Rad i pandemija

OTPUŠTANJE RADNICA I RADNIKA NASTAVLJA SE I 2021. GODINE

 

30.12.2020 17:19
Slika
Prema podacima sa internetske stranice Porezne uprave FBiH, u Federaciji je na dan 14. decembra ove godine bilo 520.302 zaposlenih. Prije proglašenja stanja nesreće, 16. marta 2020. godine taj broj iznosio je 534.076, što bi značilo da vlasti u Federaciji planiraju vratiti 13.774 radna mjesta.

AUTORKA: SANELA KARAICA


Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici od 15. decembra utvrdila Prijedlog budžeta za 2021. godinu i uputila ga po hitnoj proceduri Parlamentu FBiH. Predloženi budžet iznosi 5.436.251.700 KM, što je smanjenje za 72,6 miliona KM ili za 1,3 posto u odnosu na 2020. godinu. Iz Vlade su obrazložili da ovaj prijedlog predstavlja okvir za stabilizaciju javnih finansija u Federaciji BiH i nastavak mjera za stabilizaciju i oporavak privrede.

“Priprema budžeta za 2021. godinu je obilježena dvostrukim pritiskom, očekivanim smanjenim nivoom prihoda i primitka, s jedne, i potrebom da se kroz interventne mjere pomogne ne samo privredi pogođenoj pandemijom koronavirusa nego i nižim nivoima vlasti koji nemaju mogućnost niti izvore zaduživanja s ciljem sanacije svojih deficita", navedeno je u saopštenju objavljenom nakon sjednice Vlade FBiH.

Iz Vlade su poručili da su opredijeljeni da nastave s mjerama na ublažavanju negativnih posljedica po privredu. S tim ciljem je u Prijedlogu budžeta za Fond za stabilizaciju privrede planirano 150 miliona KM. Također, planirano je 50 miliona KM na ime projekata zapošljavanja. U Vladi se nadaju da će ovaj novac biti dostatan da se, u najmanju ruku, nadoknadi broj radnih mjesta izgubljenih usljed pandemije, odnosno da se zaposlenost vrati na nivo prije izbijanja pandemije.

Loši kriteriji

Prema podacima sa internetske stranice Porezne uprave FBiH, u Federaciji je na dan 14. decembra ove godine bilo 520.302 zaposlenih. Prije proglašenja stanja nesreće, 16. marta 2020. godine taj broj iznosio je 534.076, što bi značilo da vlasti u Federaciji planiraju vratiti 13.774 radna mjesta. Ppdsjećanja radi, najmanji broj zaposlenih od početka pandemije evidentiran je 5. maja: 507.607.

U Ministarstvu finansija FBiH pokušali smo saznati koliko je ukupno novca u budžetu za sljedeću godinu planirano za pomoć privredi, ali smo ostali uskraćeni za odgovor. Rečeno nam je da će resorna ministrica Jelka Milićević i premijer FBiH Fadil Novalić ovaj dokument obrazložiti tek u ponedjeljak. Nismo dobili ni stav Udruženja poslodavaca Federacije BiH, gdje su nam kazali da još nisu zvanično dobili ovaj prijedlog.

Ekonomskog analitičara Admira Čavalića, koji je za Radničku solidarnost potvrdio da je imao priliku upoznati se s Prijedlogom budžeta, pitali smo da li se samo navedene dvije stavke odnose na pomoć privredi i očuvanju radnih mjesta.

“Pored navedenog, postoji i niz drugih stavki koje se odnose na direktnu ili indirektnu podršku privredi. Konkretno, sredstva za Garantni fond (planiran u okviru tzv. korona zakona paralelno sa Stabilizacijskim fondom) od 15 miliona KM, kao i direktne subvencije privrednicima, te za uvezivanje radnog staža. Tu su svakako i kapitalni transferi preko japanskog granta, ali i niz drugih, manjih stavki u svrhu podrške. Pored privatnih, FBiH tradicionalno pomaže i javnim poduzećima“, pojasnio je Čavalić.

Prvi kvartal 2021. godine biće posebno izazovan za privredu. Predviđena podrška i stabilnost budžeta generalno zavise od pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom, odnosno od toga hoćemo li dobiti kreditna sredstva na koja Federacija računa. Čak i ukoliko sve to bude realizovano bez problema, sredstva planirana za podršku privredi, smatra Čavalić, minimalna su i ne mogu garantovati opstanak kompanija.

„Nekada iznos nije bitan koliko namjena i efektivna funkcija istih. Idealno bi bilo da podrška ide onima koji su na margini poslovanja, tj. kojima podrška pravi određenu razliku. U praksi se to ne dešava, a da ne govorimo o tome što se ne radi na određenim reformama shodno instrumentima bihevioralne ekonomije“, pojašnjava.

Naš sagovornik iznio je nimalo optimistična očekivanja u vezi sa zapošljavanjem. Vjeruje da će tokom 2021. godine biti nastavljeno otpuštanje radnika, naročito u prvom kvartalu.

„Međutim, teško je prognozirati ostatak godine. Sve zavisi od oporavka za nas ključnih tržišta“, kazao je Čavalić.

Čavalić smatra da nije realno očekivati da će se putem projekata zapošljavanja, za koje je planirano 50 miliona
maraka, vratiti izgubljena radna mjesta jer se postojeće štete od posljedica pandemije COVID-19 mjere u milijardama. Dodao je da klasični programi zapošljavanja koje je i ranije provodila FBiH ne daju očekivane rezultate, izuzev po pitanju određenih kategorija, na primjer mladih ili marginalizovanih osoba, ali i to ograničeno.

“Vještačko održavanje zaposlenosti kratkog je roka i nema ekonomsko već socijalno, političko utemeljenje. Najbolji garant (ponovnog) radnog mjesta jeste rast ekonomije, što opet zavisi od niza drugih faktora. Programi zapošljavanja, shodno prihodima po osnovu doprinosa, provode se kontinuirano, iz godine u godinu”, navodi ekonomski analitičar.

Osvrnuo se na mjere i uredbe koje je Vlada donosila od marta naovamo.

„Ono što je problematično kod tzv. korona zakona je što su kriteriji loše uspostavljeni, tako da je ukupno plasirano nekih 18 posto od predviđenog iznosa sredstava. Kada je riječ o uredbi, ona je bila konkretnija, te su ministarstva, shodno različitim sektorima, distribuirala data sredstva.

Osnovni problem ovih transfera je što se ne vode određenim strateškim ciljem ili ciljevima, već prosto očekivanjima da država treba nešto da uradi. Istina, javno je proklamovano da je cilj održavanje kratkoročne likvidnosti poduzeća; međutim, to može biti samo jedan od rezultata ovih aktivnosti.

Mišljenja sam da je bilo potrebno tražiti određenu transformaciju korisnika sredstava – unapređenje industrijske zaštite, digitalnu transformacija, promjenu postojećih poslovnih modela i slično – s ciljem prilagođavanja stanja poslije pandemije tržišnim uslovima.

Ovo je izostalo, tako da su sredstva helikopterski plasirana, bez indikatora uspjeha, konačnog cilja i slično. Posebno pitanje koje se sada aktualizuje jesu sami korisnici sredstava – dupliranje podrške, visina iznosa i slično“, zaključio je Čavalić.

Vlada Federacije BiH je 16. oktobra 2020. donijela Uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19. Opći cilj je osiguranje podrške likvidnosti najugroženijim djelatnostima, očuvanje radnih mjesta, te osiguranje hitno potrebne podrške i održavanje konkurentnosti u izvozno orijentisanim sektorima. Za provedbu uredbe osigurano je 90.000.000 KM u ovogodišnjem budžetu, a sredstva su raspoređena resornim ministarstavima.

Nezadovoljni turistički radnici

Turističkom sektoru nedavno je dodijeljeno 30 miliona maraka. Novac je raspoređen na 192 hotela, 98 putničkih agencija, 21 turoperatora, pet turističkih vodiča, pet banja i lječilišta te 18 subjekata koji su registrovani nakon 30. juna 2019. godine. Ukupno je apliciralo 415 subjekata, 340 je ostvarilo pomoć, dok 75 nije. Ovakav odabir izazvao je nezadovoljstvo Udruženja turističkih agencija. Turistički radnici smatraju da Ministarstvo okoliša i turizma FBiH nije uspostavilo jasne i pravedne kriterije za dodjelu pomoći, te je izvršilo nepravednu podjelu budžetskog novca.

Iz Udruženja su ukazali i na slučajeve gdje su firme na osnovu iste uredbe dobile pomoć i od Ministarstva prometa i komunikacija FBiH.

“Ministarstvo okoline i turizma FBiH je prije odluke o dodjeli sredstava propustilo provjeriti da li je neka od firmi koristila pomoć države za isti period, ali od drugih nivoa vlasti. Umjesto da pravedno podijeli značajan iznos od 30 miliona KM, Ministarstvo, odnosno Vlada FBiH je jednom dijelu turističke privrede dodijelila enormne iznose novca, a drugi dio je potpuno zapostavljen (hoteli, agencije i restorani). Ovdje se ne radi o pomoći već o omogućavanju bogaćenja pojedinih vlasnika firmi", istakli su.

Na ove kritike reagovala je resorna ministrica Edita Đapo, koja je za Klix.ba kazala da su svi navodi neutemeljeni, neosnovani i netačni.

Pored Ministarstva okoliša i turizma FBiH, kojem je stavljeno na raspologanje 30.000.000 KM za pomoć turističko-ugostiteljskom sektoru, sredstva su raspoređena Ministarstvu prometa i komunikacija (20.000.000 KM) za pomoć ovom sektoru, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (10.000.000 KM) za pomoć poljoprivredi i prehrambenoj industriji, te Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (30.000.000 KM) za pomoć izvoznim privrednim društvima.
0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Đorđa Mihailovića 3/4
Tuzla, 75 000
Bosna i hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa

Brojač posjeta

Broj online korisnika: 2

Broj jedinstvenih posjeta: 31870

Ukupno pregleda: 304267