Zidne novine

Prof. dr Mirza Kušljugić „Zelena transformacija – uloga gradova“

 

11.12.2022 17:17
Slika
Svaka tranzicija ima dobitnike i gubitnike. Dobitnici treba da predvode pozitivne promjene, a gubitnici ne smiju biti zapostavljeni – moraju imati priliku da se prilagode. Najveći gubitnici mogu biti energetski siromašna domaćinstva.

Na početku predavanja, prof. dr Mirza Kušljugić dao je pregled pravedne energetske tranzicije koji

usključuje primjere uspješnih proframa „zelene transformacije“. Energetska tranzicija podrazumijeva dekarbonizaciju i elektrifikaciju energetskog sektora. EU Green Deal podrazumijeva klimatsku neutralnost Evrope do 2050. Ključne oblasti koje će biti pogođene energetskom tranzicijom su:

energetika (proizvodnja električne energije, grijanje/hlađenje, transport), industrija, poljoprivreda,

cirkularna ekonomija što će podrazumijevati promjene ekonomskih, socijalnih i geopolitičkih sistema.

Navedene su i osnovne komponente energetske tranzicije: dekarbonizacija, digitalizacija, decentralizacija i demokratizacija. Ovi pojmovi podrazumijevaju: smanjenje do neto nultih emisija gasova, tehnologiju kao ključnu za intergraciju novih varijabilnih obnovljivih izvora energije, priključenje distribuiranih obnovljivih izvora energije manje snage i upravljanje potrošnjom te proizvodnjom energije za vlastite potrebe (koja bi svoje viškove grupisala u energetske zajednice i preko prozjumera).

Svaka tranzicija ima dobitnike i gubitnike. Dobitnici treba da predvode pozitivne promjene, a gubitnici ne smiju biti zapostavljeni – moraju imati priliku da se prilagode. Najveći gubitnici mogu biti energetski siromašna domaćinstva. Njima je potrebna „pametna“ podrška, a ne stalne socijalne subvencije.

Tranzicija ima strukturni socioekonomski karakter ako je u njeno provođenje uključen što veći broj građana i preduzeća. „Pravična tranzicija“ uglavnom podrazumijeva ekonomsko restrukturiranje rudarskih regiona i socijalno zbrinjavanje ili prekvalifikaciju radnika koji zbog tranzicije ostaju bez posla.

Uloga lokalnih zajednica i lokalnih aktera (lokalnih administracija, NVO, obrazovnih i istraživačkih ustanova i malih i srednjih preduzeća) je ključna za inkuzivnu i pravičnu tranziciju.

Dalje je bilo govora o psihološkim aspektima tranzicije, u prvu fazu spada spoznaja da trenutno stanje nije održivo i da je potrebno hitno djelovati da se pokrenu promjene. Druga faza obuhvata kreiranje i usvajanje vizije budućeg poželjnog stanja te planiranje tranzicije i realizacija, dok treća faza

podrazumijeva prihvatanje novouvedenog stanja kao „novog normalnog“. Nakon toga navedeno je više različitih strateških dokumenata za poticaj zelene transformacije odozgo prema dole. Ipak, BiH je u procesu tranzicije (zajedno sa Srbijom i Kosovom) u prvoj fazi tranzicije gdje podtaje jasno da rudnici i termoelektrane ne mogu biti oslonac sigurnosti i stabdijevanja u budućnosti i da su obnovljivi izvori energije budućnost. Međutim, nema vizije razvoja, uočeni su samo izazovi i problemi bez spoznaje prilika. Imamo nezadovoljavajuće ljudske i institucionalne kapacitete za realizaciji složenog tranzicijskog procesa.

Nastavak predavanja bio je posvećen sprovođenju energetske tranzicije na lokalnom nivou. Energetska tranzicija na lokalnom nivou podrazumijeva definisanje ciljeva (šta želimo postićei) i okvira djelovanja (realne procjene). Ona podrazumijeva viziju i aktiviste opredjeljene da djeluju u skladu sa njom, sprovođenje javne rastave koja će postavljati i odgovarati na pitanja zašto, kada, šta, ko i kako. Pri javnoj raspravi i pri prezentovanju značajna je naročito uloga medija. Nakon javne rasprave trebala bi usljediti izrada kratkoročnog plana (u trajanju od 3-5 godina), koji bi bio usklađen sa NECP planom. Organizaciona struktura za implementaciju plana bazirana je na javno-privatnom partnerstvu koji bi obuhvatao institucije, NVO, građane i preduzeća. Kao primjere dobre prakse predavač je naveo svjetske lidere u zelenoj transformaciji poput Kompenhagena, Singapura, Berlina, Osla i Štokholma, ali i lokalne pozitivne primjere poput Ljubljane, Tirane, ostrva Krka i Lopara. Neki od primjera uključuju obuku i motivaciju građana i preduzeća, lidersku ulogu lokalnih aktera i u slučaju općine Lopare – lokalnu last kao inicijatora promjena.

Snimak predavanja možete pogledati putem OVOG linka.

 

0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Dragiše Trifkovića 2/3
Tuzla, 75 000
Bosna i Hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa

Brojač posjeta

Broj online korisnika: 1

Broj jedinstvenih posjeta: 67280

Ukupno pregleda: 571035