UPRAVA RUŠI JEDINSTVO SINDIKATA ŽELJEZNICA RS?
U februaru ove godine uprava ŽRS najavila je drugu fazu restruktuiranja u okviru koje bi se trebala izvršiti unutrašnja reorganizacija preduzeća u cilju postizanja efikasnog poslovanja. Sindikati, još uvijek ujedinjeni, su tada upozorili da je neophodno prije toga sačiniti novu sistematizaciju...
AUTORICA: GORDANA KATANA
Unatoč činjenici da u okviru javnog preduzeća Željeznice RS djeluje 8 sindikalnih organizacija godinama su šest nezavisnih sindikata su bili rijedak primjer zajedničkog i organizovanog djelovanja u borbi za radnička prava.
Iza njih su brojni štrajkovi, uključujući i dva višednevna štrajka glađu, ali i usaglašena borba za očuvanje radnih mjesta izvršnog osoblja, povećanje plata i zahtjevi za uključivanje u proces restruktuiranja ŽRS-a.
Ali vrijeme zajedničkog djelovanja po svemu sudeći je prošlost, a odgovornost podjednako snosi i uprava i tri reprezentativna sindikata unutar ŽRS koji su odustali od principa zajedničkog djelovanja.
Radi jasnijeg razumijevanja razloga zašto unutar ŽRS djeluje veći broj sindikata treba navesti da su isti organizovani po djelatnostima koje obavljaju pa se reprezentativnost unutar kompanije zasniva na broju radnika unutar tih jedinica.
Podsjećamo, Željeznice RS prva su javna kompanija u BiH koja je odlukom Vlade RS i finansijsku/ kreditnu podršku Svjetske banke u iznosu od 53 miliona eura krenula u proces restruktuiranja u decembru 2017. godine. Kao i većina javnih preduzeća i ŽRS su godinama služile za uhljebljavanje partijskih kadrova stranaka koje su njima upravljale. Tako su ŽRS u proces restruktuiranja ušle s 3.098 radnika. Kako bi se imao jasniji uvid u način partijskog zapošljavanja, koje je bio glasačka baza u kompaniji su zapošljavani nastavnici muzičkog obrazovanja, geografije, meteorolozi. Cilj je bio smanjiti broj zaposlenih za 1.000 radnika, izmiriti obaveze nastale po dugovanjima poreskoj upravi, radnicima i fondovima zdravstvenog i penzionog osiguranja a potom pristupiti unutrašnjoj reorganizaciji kompanije kako bi se stekli uslovi za samoodrživo poslovanje.
Dvije i po godine kasnije jedini efekti restruktuiranja su ostvarena dinamika smanjenja broja zaposlenih te izmirivanje dugova radnicima po sudskim presudama nastalim zbog neplaćanja naknada za topli obrok i prevoz kako je to bilo regulisano Zakonom o radu i posebnim i opštim kolektivnim ugovorima.
Već sam način smanjenja broja zaposlenih, podsjećamo, izazvao je niz problema jer osim penzionisanja, koje je provođeno po takozvanom „lex specialiusu“, kada je uslov za odlazak u penziju bio ili navršenih 65 godina života ili 40 godina radnog staža, tu su bile i stimulativne otpremnine. Njihovom neselektivnom podjelom, ŽRS je tokom 2018. i 2019. godine napustio znatan broj kvalifikovanog, izvršnog osoblja, dok se broj administracije sporadično smanjio. Tako se došlo do apsurdne situacije da dok na jednoj strani radnici odlaze, u cilju nesmetanog obavljanja djelatnosti ŽRS zapošljavaju nove radnike.
U februaru ove godine uprava ŽRS najavila je drugu fazu restruktuiranja u okviru koje bi se trebala izvršiti unutrašnja reorganizacija preduzeća u cilju postizanja efikasnog poslovanja. Sindikati, još uvijek ujedinjeni, su tada upozorili da je neophodno prije toga sačiniti novu sistematizaciju radnih mjesta, te potpisati posebni kolektivni ugovor, kako bi se imala jasna slika i prava i obaveza oba socijalna partnera.
No samo mjesec dana kasnije, a u jeku pandemije COVID – 19 došlo je do potpunog obrta situacije. Uprava ŽRS o svim ovim pitanjima odlučila se da pregovore otpočne samo sa tri reprezentativna sindikata unutar kompanije. Jedinstveno djelovanje, na koje se obavezalo svih šest sindikata tako je prekinuto.
Goran Čamdžić, predsjednik Sindikata održavanja šinskih vozila navodi da će dugoročno štetu zbog razbijanja sindikalnog jedinstva pretrpjeti svi radnici. Prema njegovim riječima obrazloženje uprave da su se pregovori zbog pandemije korona visrusa mogli odvijati samo sa trojicom, a ne sa šest sindikalnih lidera su neutemeljeni jer u sjedištu kompanije u Doboju ima dovoljno adekvatnih prostora kojima se ne bi narušila pravila o održavanju fizičke distance.
Ključni problem jeste što su, pri tom, za drugu fazu plana restruktuiranja iz radne grupe s konsultantima Svjetske banke isključeni takozvani nereprezentativni sindikati i što ih više niti uprava niti njihove kolege ne obavještavaju o sadržaju dokumenata koji se pripremaju.
„Uprava je prije toga predsjednicima Samostalnog sindikata transportnih djelatnosti, Samostalnom sindikatu mašinovođa i Sindikatu željezničara dala profesionalni sindikalni angažman i tako ih na izvjestan način kupila da igraju po njenim pravilima. Najbolji primjer toga jeste njihovo zalaganje da se tokom pandemije iako su željeznice imale povećan obim posla, jer je znatan dio privrede s drumskog prešao na željeznički transport, dio izvršnih radnika pošalje na čekanje“, pojašnjava Čamdžić.
Ukoliko navedena tri sindikata, tvrdi Čamdžić, pozivajući se na iskustva Srbije i Hrvatske, prihvate prijedlog uprave i Svjetske banke za horizontalno restruktuiranje to će biti uvod za privatizaciju Željeznica RS.
„Horizontalno restruktuiranje podrazumijeva podjelu kompanije na samostalne organizacione jedinice, koje bi poslovale neovisno jedna od druge. Ako se tome doda i ranije prihvaćena obaveza BiH o uvođenju stranih operatera na pruge u našoj zemlji, Željeznicama RS bi u vlasništvu ostala samo infrastruktura, Ostali dijelovi kompanije, zbog činjenice da se niz godina u njih gotovo ništa nije ulagalo, otišli bi u stečaj. Stoga je opravdano pitanje da li je to ikome u interesu, podvukao je Čamdžić.
Podsjećamo, od početka restruktuiranja pa do marta ove godine svih šest sindikata zalagalo se da se ŽRS organiziraju po uzoru na Sloveniju kao holding, jer je to jedini način da kompanija opstane i nastavi djelovati na profitabilnoj osnovi.
Umjesto zaključka
Pod izgovorom da treba sačekati da se „život vrati u normalu“ predstavnici reprezentativnih sindikata niti se oglašavaju u javnosti niti održavaju sastanke sa ostalim sindikalnim predstavnicima.
Tako je bez njihove reakcije ostala i nezakonita odluka uprave da radni odnos prekinu s Nikolom Stojanoviće, predsjednikom Sindikata radnika infrastrukture koji je bio na bolovanju tokom pandemije COVUD – 19. Riječ je o nezakonitom otkazu, Stojanović je na isti uložio žalbu i jasno je da će dobiti radno pravni spor.
Ono što ostaje pitanje jeste da li nakon JP Šume Srpske Željeznice RS postaju novo žarište takozvanih žutih sindikata. Jer, kako smo naveli u toj kompaniji djeluje osma sindikata od kojih dva okupljaju isključivo administartivno osoblje i tokom svih ovih godina nisu se oglašavali o bilo kojem problemu radnika i stanja u kompaniji.
0
0